TIKVICE, BUNDEVE I PRIJATELJI

Iz naše arhive (objavljeno 9. rujna, 2010.)
Iz bakine bilježnice:
piše: Emil Cipar

Sa velikom odgovornošču postavljam tezu da su  uspješni vrtlari ili bogati, ili nemaju prijatelja. Ja sam najbolji dokaz toj tezi i …spadam u drugu vrstu.

A evo kako:
Od roditelja sam naslijedio voćnjak u Bartolovcima kod Slavonskog Broda (vidi geolokaciju). Bio je tu nekada davno i vinograd, kojega sam osobno kalemio.
Ali sve je ostarjelo, pa sam po povratku posadio novo voće. Sve autohtone sorte …ništa hibridno, bez ikakvog kemijskog tretiranja. Jedino što upotrebljavam je otopina od koprive …koju sam pravim.
Na mjestu gdje je nekada bio vinograd imam povrtnjak. Jedan dio je jagodnjak sa jagodastim voćem …ribizl, crveni i crni, ogrozd, josta, jagode, maline, kupine… Tu je našla mjesto i rabarbara, koji sam donijeo iz Njemačke.
U jednom dijelu voćnjaka posadio sam zelene šparoge. U Njemačkoj sam ih zavolio i rado jeo. Mislio sam da ću se u Hrvatskoj morati oprostiti od njih.
Međutim ima ih i u Hrvatskoj. I to ne samo u Istri i u Dalmaciji, već i u Slavoniji. Naročito ukusne su one na južnim obroncima Dilja, upravo na lokaciji gdje je i moj voćnjak.
Jedne jeseni dao sam se u potragu za sadnicama. I imao sam uspjeha. Našao sam ih na području Vrhovine, sjeveroistočno od Slavonskog Broda (vidi geolokaciju).
Posadio sam ih i imao uspjeha. Sada smo dobro opskrbljeni ukusnim zelenim šparogama …od travnja do kolovoza.
I onda klasično povrće …salata, cikla, mahune, rajčica, krastavci, kupus, dinje…
I svake godine previše tikvica i bundeva.
U rano proljeće …kada u vrtu izgleda sve nekako prazno …posadim bundeve (tikve, buče) i tikvice (Zucchini). Posadim ih svugdje …ispod voćaka, na rubu gredica između jagodastog voća…
I tu sam uvjek uspješan, ali u tome jest moj problem …kuda s njima!?
Srećom …imam veliki broj prijatelja i poznanika, koji nemaju vrt, pa im darujem višak. Ali problem je što tikvice izvanredno brzo rastu, a prijatelji ih koriste izuzetno štedljivo. U početku se svi vesele …super! …napravit ću štrudlu!
Bosanski prijatelji se vesele piti.
Kako rekoh u početku se svi vesele, ali što ljeto biva starije to je oduševljenje manje.
Uzalud se trudim  uz tikvice dodati i neki recept za neko ukusno jelo …moji prijatelji me svejedno počinju izbjegavati. U to doba već su im puni i zamrzivači i kufer.
Pred kraj ljeta sam već prilično usamljen. Prijatelji dogovaraju nužne susrete po kafićima …izbjegavaju kućne posjete, jer uvjek prijeti opasnost od nove količine tikvica.
A ovo ljeto, posebno nepovoljno. Bilo je dosta kiše, pa prijatelji uz tikvice dobiju i rajčica i krastavaca u izobilju.
Primjetim da me prijatelji u to vrijeme rađe kontaktiraaju preko facebooka, nego preko osobnih susreta.
Kada pogledam moje bundeve u vrtu ne obuzima me radost. One dospjevju u rujnu i ima ih do studenoga.
Bezbroj puta sam navodio prednosti bundeva u ishrani. Siromašne su kalorijama.
Sasvim suprotno tom kalorijskom siromaštvu, u žuto-narančastim plodovima nagomilano je silno bogatstvo minerala i vitamina. Tu je kalij važan za rad srca, fosfor i kalcij koji zajedno sudjeluju u izgradnji kostiju i zubi, željezo važno za krv, te mangan koji čuva zdravlje kože i hrskavice. Bogata je beta karotenom, poznatim snažnim antioksidansom, ali i C vitaminom, te znatnom količinom E vitamina – čuvara mladosti. Tu su i vitamini B grupe, B1, B2 i B6, koji su izuzetno važni za energiju i živce. Fantastičan nutricionistički profil bundeve upotpunjuju i pektini, celuloza i druga biljna vlakna važna za dobru probavu. Uz sve to mogu je jesti i bolesnici, jer je lako probavljiva, piše časopis “Doktor u kući” …
Uz sve to zdravlje, koje bundeve nose s sobom, ja znam da do svete Lucije (13. Prosinca) nema ništa od bezbrižnog druženja sa prijateljima. Na dan Svete Lucije bit će iskorištene posljednje bundeve. Od njih će biti napravljenje svjetiljke, koje se na taj dan stavljaju u prozore, a i djeca ih nose u povorci kroz sela.
Tikvice i bundeve se mogu pripremati na bezbroj načina i ne moraš se bojati za liniju. Moj favorit je u svakom slučaju sataraš od tikvica po receptu iz bakine bilježnice:
Na svinjskoj masti zaprži dvije  nasjeckane glavice crvenog luka srednje veličine. Kada luk dobije staklasti boju dodaj četiri narezane paprike, a potom dvije rajčice i kilogram na kocke veličine jednog centimetra nasjeckanih tikvica. Posoli i pobiberi po ukusu.
Kao prilog kuhana riža.

Dobar tek!