BAZGA, ZOVA, HOLUNDER…

Iz naše arhive/objavljeno 22. kolovoza 2010./

piše: Emil Cipar

Miris bazginog cvijeta, sigurno je najstariji miris kojega pamtim. U mojem djetinjstvu bio je zimi stalni gost. Čaj od bazge pio se redovno, a najčešće iz zdravstvenih razloga.

Bilo je to u Bosni krajem 40-tih, početkom 50-tih godina. Riječ doktor, bila je gotovo nepoznata. Doktoru se nije išlo, a nije se ni moglo, jer nije bilo puteva, nije bilo novaca, nije bilo povjerenja…

Živjelo se po pravilu …uradi sam.
Razboli li se netko …od bilo čega …dolazilo se kod moje bake. Ona je poznavala i skupljala ljekovito bilje.

Često sam pratio baku na njenim ekspedicijama u šumu, polje, njivu… Uvjek se vraćala s punom košaricom mirisnih biljaka, koje je onda sušila na trijemu ispred kuće.
Na žalost baka je umrla i gotovo sve svoje znanje ponijela sobom u grob. Generacije poslije nje u potpunosti su zanemarile značaj ljekovitog bilja.

Moja sestra i ja pokušavamo sada iz pričanja starijih rođaka i nekadašnjih susjeda prikupiti krhotine znanja, kojega je posjedovala baka.
Ostala je samo jedna pučka knjiga na staroslovačkom. Na praznim stranicama baka je pravila svoje bilješke …isto tako na slovačkom.
Moja baka bila je zadužena za opću medicinu, ali bilo je i užih pučkih specijalista za pojedine bolesti.

Baba Šima bila je ginekolog, baba Petrovica je bila stručnjak za psihijatriju dok je ortopedske probleme rješavao bre Tomislav.
Ne bih uže ulazio u stručne finese navedenih Primarijusa, ali ukratko…
Baba Šima je pomagala ženama, curama i stoki kod poroda i trudnoća svih oblika, pa i kod neželjenih.
Baba Petrovica je bila psihijatar …oslobađala je ljude od opsjednutosti nečastivim …danas bi se to reklo kod psihičkih smetnji, depresija ili PTSP-a. Salijevala je uroke od voska ili olova, a poznavala je i druge terapeutske oblike.
Bre Tomislav je namještao polomljene i iščašene kosti ljudima i životinjama. Titulu bre si je sam dodao uz ime. Učinio mu se srpski jezik, kao jezik gospodara, jezik nadmoćnijeg …pa se trudio naučiti ga.
I stvarno …svi ljudi od položaja bili su Srbi, ali Tomislav se nije u potpunosti uspio priključiti  toj eliti, jer osim bre nije dalje odmakao u učenju srpskog.
Ali zato ga je upotrebljavao preko mjere.
-U gadno bre! Gadnoooo! Zajeban lom bre! Pa što se u tim godinama penješ bre po drveću bre! I kad se već bre penješ, zašto onda bre padneš!

Zimi kada vladaju dječje bolesti …šarlah, vodene kozice, ospice… kod nas je bila klinika. Čim je neko od djece poprimilo simptome neke od tih bolesti boravilo je neko vrijeme kod nas, kao i sva ostala zdrava djeca iz susjedstva. Bolest je tako brzo zahvatila sve, a moja baka ih je njegovala.
Na taj način se vrijeme trajanja epidemije znatno skratilo, nije se provlačilo cijelu zimu, što bi bilo …ekonomski gledano, veliki gubutak …jer djeca su bila potrebna kao radna snaga.
Ponekad se bolest i uvozila na taj način da bi se u kuću dovelo neko oboljelo dijete iz susjednog sela. Važilo je pravilo …prije se riješiš, prije si miran.
Miris bazge širio se kućom cijelu zimu, jer baka je sve liječila bazgom. Kuhala je čaj, pravila obloge, jelo, sokove …sve od bazge.
Upotrebljavala je korijen, koru, cvijet, plod…

Na žalost rekoh. Bake je sve svoje znanje ponijela sobom u grob. Ostalo je samo blijedo sjećanje na miris bazge.
A šteta! Jer bazga je najljekovitija poznata biljka iz naših krajeva.

Cvjetovi bazge liječe prehladu, kašalj, hripavac, gripu, bronhitis, početni stadij upale pluća, hunjavicu, reumatske bolesti… Bazga poboljšava funkciju bubrega i odstranjuje nagomilanu vodu u organizmu. Koristi se kod liječenja vodene bolesti te reumatizma mišica i zglobova. Mladi listovi bazge pomažu kao dopunsko sredstvo u liječenju šećerne bolesti. Sokom od bazginih boba s velikim se uspjehom liječi neuralgija trigeminusa (neuralgija živca). Pekmez od bazginih boba, sok ili vino uklanjaju nervozne srčane smetnje. Sok bazge izuzetno djeluje na sniženje tlaka.
Nekada se korijen bazge kuhao u vinu i upotrebljavao za liječenje vodene bolesti i zmijskog ujeda. Za vanjsku primjenu upotrebljavali su se listovi za pripravljanje obloga kod upala, opeklina, ugriza psa i čireva.

Cvjetovi su se upotrebljavali za pojačano izlučivanje mlijeka, ublažavanje bolova i kao sredstvo za pojačano znojenje. Bobice bazge upotrebljavale su se kao diuretik i antidijaroik. Kora se koristila protiv žutice, vodene bolesti i kao sredstvo za pospješivanje menstruacije.
A tek različita druga svojstva iz područja bake Petrovice.
Postoji vjerovanje  koje govori o rezanju grančice bazge na devet jednakih dijelova koja su se  nosila nanizana oko vrata kao niska, to je trebalo štititi od epilepsije. Onaj tko bi namjerno oštetio grm bazge, vjerovalo se da će doživjeti tešku sudbinu. Narodnih vjerovanja je mnogo.

I danas skupljam cvjetove i plodove bazge. Sušeni cvijet, koristim samo za čaj, kojega pijem preventivno, jer jednostavno volim njegov miris.
Sada je vrijeme berbe bazginih plodova, tamnocrvenih grozdova sitnih bobica. Od njega ćemo praviti liker i vino.

Liker pravimo na sljedeći jednostavan način:
U posudu od 5 litara stavi dva kilograma zrelih, tamnocrvenih bobica od bazge i kilogram i pol šećera. Malu količinu bobica (jednu vinsku čašu) stavi u zamrzivač.
Dodaj pola litre ruma jačine 70% i pola litre prokuhane vruće vode.
Ostatak nadopuni nekom voćnom rakijom koja ne bi trebala imati više od 30% alkohola. Ako ima više …povećaj količinu kuhane vode.
Sve to treba stajati na svjetlom, ali ne sunčanom mjestu nekoliko tjedana.
Kada liker poprimi tamnocrvenu boju, pročisti ga kroz gazu i napuni njime bočice od pola litre.
Bobice iz zamrzivača rasporedi po bocama. Meni služe da bih kasnije znao koji je liker od čega, a imaju i dekorativno svojstvo.

I na kraju …bazga nije samo kod nas visoko cjenjena. I u drugim kulturama je njena upotreba bila vrlo značajna.
U Njemačkoj postoji izreka: Kada prođeš pored grma bazge …skini šešir!
I bazga asocira. Dok ovo pišem naviru sjećanja na igračke od bazgine stabljike. Pravili smo puške, špricaljke za vodu, svirale…

Bazga …neiscrpno blago našeg podneblja.