I HANS CHRISTIAN ANDERSEN JE – KRIV

PRIJESTOLNICE SKANDINAVIJE  (drugi dio)

tekst i foto: Marica Žanetić Malenica

Hamburg – slobodni hanzeatski grad

Iz Nürnberga smo krenuli prema Hamburgu, drugom po veličini njemačkom gradu, (devetom u EU) i drugoj europskoj luci (iza Rotterdama) s 1,9 milijuna stanovnika. Ovaj grad očito se voli kititi srebrom pa mu je i željeznički kolodvor drugi po veličini u Europi.

U svijetu je, pak, drugi po broju konzulata, njih 90, i ta brojka ga svrstava odmah iza Velike jabuke. Ali …

više

ŽUTI CVIJET

Priča “Žuti cvijet” osvojila je 3. nagradu na natječaju knjižnice Solin za najbolju priču za djecu.

piše: Sanja Rotim

U jednom malom mjestu živjela je četrnaestogodišnja djevojčica Julija. Njezini roditelji nisu bili bogati, ali su imali pristojan život. Posjedovali su malu kuću, a ona je dijelila sobu sa svojom sestricom, pet godina mlađom od nje. Imala je i nerazdvojnog psića Bobija.…

više

KRIŽ

Ruža Zubac-Ištuk

Križ je posvuda: u materiji svijeta, u ljudskom umu
i duhu što ne da
čovjekovom razumu da poklekne
i padne pred plodovima gnjeva.
On čuva oltare, spomenike, zvonike, kućne pragove,
vječna počivališta…

više

POBJEĆI OD SJEĆANJA

Iz naše arhive/ objavljeno 11. svibnja 2010.

IZ NOVINARSKE BILJEŽNICE

tekst i foto: Sonja Breljak
Berlin je njemačka i svjetska metropola. Uza sve dugove kojima je opterećen i opću financijsku krizu, ujedno je to povijesno, nasljeđem i kulturom, vrlo zanimljiv i bogat grad. I prostran je.

Prostire se na  891 četvorni kilometar. Ili što bi rekli, „ima ga ihihi …”! Pa ne čudi da njegovih  četiri milijuna stanovnika…

više

MEGLENE ZORJE

Pjesmu “Meglene zorje” će večeras na festivalu u Krapini (uz izravan prijenost HRT 1 u 20 sati), na glazbu Roberta Grubišića, izvesti Andrina Frleta.

Slavica Sarkotić

V jutro megleno, v mrzle zorje
Njišu se pola plava kak morje
Znad krova tračec toploga dima
Na plotu lončec na vetru se klima
.…

više

PEĆINA U HRVATSKOJ ILI HRVATSKA U (PLATONOVOJ) PEĆINI

Iz naše arhive/ objavljeno 28.09.2013.

piše: Dražen Radman

Ponukan tragičnim završetkom života g. Zvonka Bušića, a napose izjavom u oproštajnom pismu kako nije više mogao živjeti u ‘Platonovoj pećini’, ponovo sam pročitao Platonovu priču o ljudima koji obitavaju na tom mrklom mjestu i, dakako, shvatio da se priča odnosi i na cjelokupno društveno stanje Hrvatske.

U spomenutoj pećini, ljudi se  odmalena nalaze s okovima na nogama i na vratu pa se ne mogu okretati. Stoje na istom mjestu i gledaju samo ispred sebe. Iza njih je otvor (ulaz u pećinu) kroz…

više