Djoko Erić
Ponekad
bez nekog vidnog razloga
odjednom
pukne moj svijet
u bezbroj komadića
ko pregrijano ogledalo
kad ga takne hladna kap
samo ga neki nevidljivi konci…
TEMATSKO DOGAĐANJE HRVATSKOG FORUMA
Što nam rade naši u Makedoniji
tekst i foto: Marko Vidaček
Tetovo/ U organizaciji Hrvatskog Foruma –Mladi u pokretu, 25. srpnja u prostorijama IRZ-a u Tetovu održano je događanje iz tri tematska dijela.
Najvažniji dio događanja obuhvatio je Povijesni razvoj Dubrovačke Republike, njezine karakteristike i najvažniji događaji njezina postojanja koji je vodio dipl. povjesničar i koordinator HF-a Ljubiša Marković.
Drugi tematski dio bio je posvećen lokalnoj i područnoj samoupravi Hrvatske, s posebnim osvrtom na povijesni, kulturni i pravni aspekt hrvatskih županija, koji je moderirao glavni tajnik HF-a Marko Vidaček i dugogodišnji član Makedonsko-hrvatskog društva u Tetovu.…
DAN POSLIJE, GODINAMA POSLIJE…
piše: Dragica Šimić
O Hrvatima u B i H i njihovom stradanju tijekom Domovinskog rata, u Hrvatskoj se pisalo malo ili nikako. Nikada mi nije bilo jasno od koga i zašto se skrivala ta istina, istina o porobljenom gradu Bugojnu i etničkom čišćenju Hrvata od strane Armije Republike Bosne i Hercegovine.
U tom etničkom čišćenju prognano je 14 000 hrvatskog stanovništva, ubijeno je 200 od kojih je 85 civila. Oko 2 000 Hrvata bilo je zatočeno u logorima, njih 550 u zloglasnom logoru Stadion (ispod tribina Iskrinog stadiona) a 294 logoraša punih osam mjeseci bili su psihički i fizički zlostavljani. Neki od njih su odvedeni iz logora, njihova tijela nikada nisu pronađena te se vode u evidenciji nestalih.…
VESNINIM VRELIM TRAGOM
piše: Božica Jelušić
Prevrćući stare bilježnice, kojima slijedi bacanje, nailazim na hitre i vrlo kratke bilješke iz nekog susreta (ili razgovora, ili možda iščitavanja, jer izvor nije naveden) s VESNOM PARUN, posljednjom pjesnikinjom naših prostora, koja je svoju umjetnost i poziv svjedočila vlastitim životom.
Pisala sam o njom nekoliko puta, govorila u povodu obljetnica, posvetila joj nekoliko pjesama, što je uglavnom ostalo nezamijećeno. Nije mi to presudno, već proživljavam način na koji su se naša druženja…
DUGA
SVETA ANA
Iz naše arhive/ objavljeno 26.07.2015.
piše: Ruža Silađev
I’ sela u polje, na putu za Svetu Anu, priko Bivolča i Jugova Polja, na Resanović, pa sve do Tetmana, kad bi dude znale pripovidat …
Pripovidale bi od salaša, gazda, biroša i odadžija. Salaša je bilo nuz drum, veliki i mali. Siromaški i bogati. Rusov salaš, dva Olcerova, Mrčkov, a posli Bročin ka’ su se Mrčkovi zaželjili sela. Dole nuz kanal čelo Maloga i Velikoga Šibovca, Košutov salaš, Makov, a posli Purišin ka’ jim je poginilo dvi divojke u partizana, pa su od zafalne države dobili švapcki salaš. Popin salaš,…
Moli za nas, sveta Ana ili Moli za nas, sveta Ano?
Iz naše arhive/ objavljeno 01.06.2011.
MALI JEZIČNI SAVJETI
Časopis Jezik
Kako je dobro reći svetičino ime, Moli za nas, sveta Ana ili Moli za nas, sveta Ano?
Kako se obraćamo ženskim osobama čije ime završava na -a (Ana, Ivančica) ili čije zanimanje završava na -a (učiteljica) ili uopće, kakav je vokativ imenica za ženske osobe na -a (prijateljica, svetica)?
Pitanje je, naravno, o vokativu ženskih imena – o obliku ženskoga…
TRAŽEĆI SUNCE
Iz naše arhive/ objavljeno 22.06.2015
Ovo je priča o majci jednog našeg mladog, poginulog logoraša. Često se sjetim, pa zapitana kako živjeti život bez iskonskoga sunca, a umrijeti se ne može bez božje volje, napisah ove redove.
piše: Dragica Šimić
Govorila je da ga noću sanja, ali nikad mu ne vidi lice. I doziva ga imenom, ali on se ne okreće, ili je ne čuje, ili je krenuo nekim svojim putem, samo njemu znanim.
Uspije prepoznati njegovu visoku, mladićku siluetu, osjeti njegovu prisutnost, ali brzo odlazi baš kad pruži ruku da mu podraga kosu. Već je blizu njegovih crnih uvojaka, on se brzo udaljava ranjavajući njenu dušu toliko da se odmah budi iz sna i grca u suzama sve dok se jutro lijeno…
KAD ZEMLJA PROGOVORI
Bugojno/ Na području Ravnog Rostova u okolici Bugojna, nastavljena je ekshumacija, nakon što su nedavno, prilikom građevinskih radova, otkriveni ljudski posmrtni ostaci.
„Mi smo danas, iako nas je kiša prekidala u više navrata, pronašli kompletne posmrtne ostatke tri osobe. Oni će kako sam već rekao biti prebačeni u prosekturu groblja na Prahuljama u Travniku gdje će se u idućih mjesec dana otprilike obaviti identifikacija uz pomoć DNK.…
MJESTO SUSRETA ZEMLJE I NEBA
piše: Marijana Šundov
Vepric/ 25.7.2020./ vjerujem kako je svatko od nas doživio kako trenutke posebne sreće tako i trenutke dubokog očaja. Svačiji život je spleten od radosti i tuge, zdravlja i bolesti, sreće i nesreće…
Ta prolaznost je izazov života. To je radost ljudskog života, a ujedno i prokletstvo. Tim više onda cijenimo one dane sreće, potpunosti, mira i radosti. Mudar čovjek zna kako je sve prolazno i krhko.
Doslovno u jednom trenutku život se promijeni. Čovjek je prepušten svijetu – borbi za preživljavanje, bolesti i smrti. Prepušten, ali ipak, nikada sam.…