događaji, vijesti, najave i aktivnosti Hrvata u Berlinu
piše: Jadran Šantić Šangarelo
Mola san sebe nikoliko dan da se pripremin i da dobro razmislin kako ovu štoriju napisat. Nemore se vengo nako kako je sve bilo i tako karata kanta notat događaje po redu.
Gledan niki dan na televiziju niki prosvjed ma kako san zakasni na početak mislija san da je ono nika reportaža o onemu prosvjedu na Spliskoj rivi kad je pulitički pokojnik šjor Sanader angažira desnicu da ruši lege artis izabranu vlast na čelu unda sa pokojnin šjor Račanon.…
Mnogi ljudi četerdesetodnevno razdoblje posta i odricanja žive cijelu godinu pa korizmu i kalendarski post doživljavaju samo simbolički.
piše: Jasna Lovrec
Nakon karnevalskog opuštanja, razularenosti i u mnogo čemu izokrenutosti, dolazi vrijeme pokore i posta. Poznata je također meteorološka izreka o tom razdoblju: «Kakše fašnik vreme ima, tak se ravna i korizma».
Korizma za kršćane ne znači samo odricanje od mesa, masne i teške hrane. To je vrijeme pokore, obuzdavanja od smijeha i veselja kako bi se bilo bliže Bogu. Tijekom korizme, primjerice ne održavaju se vjenčanja i druga svečana događanja. …
piše: Sandra Marelja Muić
Opet se Hrvatistanci pokazali kao mali narod velikog srca iz male zemlje za veliki odmor(umor), te u rekordnom roku skupili veliki iznos novca potreban za liječenje male djevojčice Nore, samo zato što je nečije bolesno dijete, a samim time i dijete sviju nas i što joj život ovisi o tome. Eto – može se… eto – ljudi smo… unatoč tome što smo gotovo bezrezervno nacija koja je u vlasništvu mobilnih operatera i unatoč tome što smo svi kratki s novcem, nismo kratki sa osjećajima i ljudskosti.…
Kada je profesor završio s predavanjem, upitao je iz navike “Ima li pitanja?” ne očekujući nikakvo pitanje. Stoga je bio silno iznenađen kada ga je jedan od studenata upitao:
-Profesore, koji je smisao života?
Neki od studenata koji su već bili izlazili podsmjehnuli su se na pitanje svog kolege i nastavili svojim putem.
Zatečen, profesor je dugo vremena promatrao studenta pitajući se je li pitanje bilo ozbiljn…
(ec)Od nedavno je na facebooku, popularnom fejsu aktivna jedna osebujna grupa osnovana od našeg suradnika Željka Jelavića. Grupa se zove Lijepom Našom…fotografijom. Članovi grupe objavljuju u njoj fotke iz krajeva u kojima žive. Grupa je osnovana krajem prošle godine i broji danas preko 400 članova.
Od objavljenih fotki Željko je napravio vrlo zanimljiv kolaž u obliku video-klipa, kojega želimo podijeliti s vama:
Argus Politika.com
Uočio sam da su se u posljednje vrijeme na Pollitici pojavile raznorazne manifestacije malohrvatstva, pa sam pokušao sistematizirati njegove pojavne oblike, kako bi se lakše uočio i na odgovarajući način razobličio taj zloćudni fenomen i pravodobno suzbio njegov razoran utjecaj na nacionalno biće, smišljen i razrađen s očitom namjerom uništenja mlade hrvatske neovisnosti, sveudilj u opasnosti od vanjskoga, posebno istočnoga neprijatelja, a o unutarnjem da se i ne govori.…
tekst i foto: Alfred Matijašević
Prekrasan zimski dan, okupan u suncu, koje kroz otvorene bijele oblake nemilosrdno bije snježni pokrivač na krovu.
Ponegdje se stvorile ledenice, gdje sunce nemogaše doprijeti, a tamo gdje ga ima, ledenice, kao da se takmiče, koja će više i ljepših kapi otopljena snijega uputiti prema zemlji.
piše: Nikola Šimić Tonin
2012. Veljun velja veljača, prevrtača veljača… Pahulje, pahulje, pahulje, i dalje pahulje…Odsjecaju sjecivima brida ledenica, u zakutak dobrano i davno već od gradskoga oltara, kuće zanemara, odsječene dijelove svoga bića, kojeg oživi o izborima, kada se po selima i zaseocima, o gradskim novcima taksira kombijima, osobnim prometalima, plaćaju autobusi Knin-prometa, Strijela-busi, Laste, Beograd-Bus-evi, Ćopić-d.o.o-i… s one strane tamo glasačke Hrvatske, one preko Drine ……
piše: Slavko Žebić
Osam godina svojega postojanja obilježila je Šokačka grana velikim posijelom, a tek dan, dva poslije i Revijom ruha i rukotvorstva, te navijestila novi ciklus projekata, naslovljeno kao „Šokački suvenir Osijeku VII“.
Pedesetak članova Grane, od najmlađih do najstarijih, prikazalo je suvremenu primjenu tradicijske vještine, od starovinskih nošnji i narodnoga ruha do modernih, urbanih, suvremenih odjevnih predmeta.…
