događaji, vijesti, najave i aktivnosti Hrvata u Berlinu
Iz naše arhive ..objavljeno 17.08.2013.
foto: Emil Cipar
tekst: Sonja Breljak
Pogledaj …koja divna, divlja ljepota! Tisuće biljaka, cvjetova …tisuće živih duša. Poseban svijet u svijetu oko nas.
Jedan uz drugog stišću se i naslanjaju: majčina dušica, stolisnjak, čičak, menta, štavika, divlji peršun, divlja mrkva, cikorija, pelin ……
Objavljeno 22. prosinca 2011.
Nikola Šop
Znam, dobri moj Isuse, kad jedne kiše duge
donesem ti za večeru kruh skriven pod skut,
ulazeći u sobu, vidjet ću pun tuge
tvoj sveti lik nad novine nagnut.
I nezapažen kraj tebe ću sjesti,
gledajući mračenje na tvome licu čistom.
Dok pogledom prelijećeš od vijesti do vijesti.
Dok uzbuđeno prevrćeš list za listom.…
DEVET MRTVIH I 50 OZLIJEĐENIH U TERORISTIČKOM NAPADU NA BOŽIĆNOM SAJMU U BERLINU.
Berlin/ Prema prvim, nezvaničnim saznanjima, na berlinskom, božićnom sajmu, u samom srcu grada, trgovačkom dijelu na KuDammu, netom ispred poznate Gedächtniskirche, smrtno je stradalo devet a ozlijeđeno oko 50 ljudi.
Nesreća se dogodila u večernjim satima, kada se, zasad nepoznati počinitelj, teretnim automobilom poljskih oznaka, zaletio u masu svijeta.
Očekuju se detaljnija saznanja o mogućem počinitelju ili počiniteljima te o tome radi li se u ovom slučaju o terorističkom napadu s političkom pozadinom.
Za sve koji su zabrinuti za poznanike, prijatelje ili rođake i u tom smislu imaju pitanja, berlinska je policija otvorila telefonski broj 0049 (0)30 54023111.…
tekst i foto: Sandra Marelja Muić
Zadar/ Čini mi se da sam izabrala najhladnije prosinačko subotnje jutro za svoje, već tradicionalne, pohode darivanja pred blagdan.
Kroz kristaliće mraza na granama probija se sunce dok jurim kroz Posedarje i Poličnik. Devet je i petnaest, a ja sam rekla don Kreši u deset biti u Obrovcu.
Motokultivatori u polju, traktori na cesti, koristi se posljednji vikend pred Božić –svugdje netko nešto radi.…
piše: Katarina Pavlović
Postoji priča o četiri svijeće koja kaže ovako:
„Četiri svijeće su polagano gorjele… Bila je tišina i mogao se čuti njihov razgovor. Prva svijeća reče: „Ja sam MIR… ljudi me ne uspijevaju sačuvati, nema potrebe da gorim, mislim da ću se ugasiti.“ I odmah se ugasila.
Druga svijeća reče: “Ja sam VJERA… nažalost puno ljudi ima površnu vjeru i ja ih ne zanimam, nema smisla da gorim dalje… …
piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa Berlin
U hrvatskom jeziku postoje dva pomoćna glagola, a to su BITI i HTJETI.
Pomoćni su zato jer bez njih ne bismo mogli tvoriti neka glagolska vremena i glagolske načine. U njihovoj uporabi vrlo često se griješi kako u govorenju tako i u pisanju posebice ako se nađu u aoristu ili kondicionalu I.
Aorist (grč. aoristos=neodređen, neograničen) je prošlo svršeno…
Tavankut/ U ponedjeljak, 19. prosinca je otvaranje međunarodne putujuće izložbe djece hrvatskih iseljenika širom svijeta pod naslovom “Glagoljica u dječem oku i srcu”.
Izložba je u Osnovnoj školi “Matija Gubec”. Otvaranje izložbe je u 16 sati.
Izložba u Tavankutu u Vojvodini, nastavak je odličnog predstavljanja likovnih radova pristiglih na natječaj.
Ovaj likovni natječaj postoji već šesnaest godina, a njegovi inicijatori i organizatori su hrvatski iseljenici i likovni umjetnici iz Iserlohna, Ankica i Ante Karačić.…
piše: Igor Matijašić
Na današnji dan, prije 36 godina, umro je Dobriša Cesarić, jedan od najpoznatijih hrvatskih pjesnika. Iste te, 1980. godine krenuo sam u prvi razred osnovne škole i mislim da su baš nekako u to vrijeme (ili možda samo godinu nakon) po prvi puta doprli do mene stihovi “Slapa”.
Budući sam naučio čitati i prije nego sam sjeo u školske klupe („gutao sam“ crtane romane)…
Državni tajnik Zvonko Milas razgovarao s predstavnicima 2, 3. i 4. generacije hrvatskih iseljenika iz prekooceanskih zemalja.
Iz priopćenja Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske
Zagreb/ U četvrtak 15.prosinca 2016., Zvonko Milas, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske susreo se polaznicima Tečaja hrvatskog jezika u Republici Hrvatskoj – 2. 3. i 4. generaciju hrvatskih iseljenika u prekooceanskim zemljama: Australije, Argentine, Venezuele, Čilea, Bolivije i Perua.…
U ovo predbožićno vrijeme čitam na stranicama raznih časopisa ili portala ohrabrujuće članke o raznim događajima što se imaju dogoditi još ove godine. Za oko mi je ovoga puta zapeo članak iz Ureda RH za iseljeništvo pod naslovom „Želimo živjeti u Hrvatskoj“.