piše: Katarina Pavlović
Postoji priča o četiri svijeće koja kaže ovako:
„Četiri svijeće su polagano gorjele… Bila je tišina i mogao se čuti njihov razgovor. Prva svijeća reče: „Ja sam MIR… ljudi me ne uspijevaju sačuvati, nema potrebe da gorim, mislim da ću se ugasiti.“ I odmah se ugasila.
Druga svijeća reče: “Ja sam VJERA… nažalost puno ljudi ima površnu vjeru i ja ih ne zanimam, nema smisla da gorim dalje… …
U hrvatskom jeziku postoje dva pomoćna glagola, a to su BITI i HTJETI.
Tavankut/ U ponedjeljak, 19. prosinca je otvaranje međunarodne putujuće izložbe djece hrvatskih iseljenika širom svijeta pod naslovom “Glagoljica u dječem oku i srcu”.
Na današnji dan, prije 36 godina, umro je Dobriša Cesarić, jedan od najpoznatijih hrvatskih pjesnika. Iste te, 1980. godine krenuo sam u prvi razred osnovne škole i mislim da su baš nekako u to vrijeme (ili možda samo godinu nakon) po prvi puta doprli do mene stihovi “Slapa”.
Zagreb/ U četvrtak 15.prosinca 2016., Zvonko Milas, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske susreo se polaznicima Tečaja hrvatskog jezika u Republici Hrvatskoj – 2. 3. i 4. generaciju hrvatskih iseljenika u prekooceanskim zemljama: Australije, Argentine, Venezuele, Čilea, Bolivije i Perua.…
U ovo predbožićno vrijeme čitam na stranicama raznih časopisa ili portala ohrabrujuće članke o raznim događajima što se imaju dogoditi još ove godine. Za oko mi je ovoga puta zapeo članak iz Ureda RH za iseljeništvo pod naslovom „Želimo živjeti u Hrvatskoj“.
Na izvoru, u tiho veče,
Roko Dobra/ 08.12.2016./
Naučiti rod imenica hrvatskog jezika relativno je lako, jer gramatička kategorija roda ima jednostavna pravila. Međutim, u ovom tekstu ne želim tumačiti nešto o čemu je napisana tona stručne literature. Želim, pomalo ozbiljno, a uglavnom neozbiljno, ukazati na neke pojave povijesnog razvoja hrvatskog jezika koje ste sigurno primijetili, ali niste o njima razmišljali.
„U to vrijeme godišta