događaji, vijesti, najave i aktivnosti Hrvata u Berlinu
tekst i foto: Sandra Marelja Muić
Zadar/ Čini mi se da sam izabrala najhladnije prosinačko subotnje jutro za svoje, već tradicionalne, pohode darivanja pred blagdan.
Kroz kristaliće mraza na granama probija se sunce dok jurim kroz Posedarje i Poličnik. Devet je i petnaest, a ja sam rekla don Kreši u deset biti u Obrovcu.
Motokultivatori u polju, traktori na cesti, koristi se posljednji vikend pred Božić –svugdje netko nešto radi.…
piše: Katarina Pavlović
Postoji priča o četiri svijeće koja kaže ovako:
„Četiri svijeće su polagano gorjele… Bila je tišina i mogao se čuti njihov razgovor. Prva svijeća reče: „Ja sam MIR… ljudi me ne uspijevaju sačuvati, nema potrebe da gorim, mislim da ću se ugasiti.“ I odmah se ugasila.
Druga svijeća reče: “Ja sam VJERA… nažalost puno ljudi ima površnu vjeru i ja ih ne zanimam, nema smisla da gorim dalje… …
piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa Berlin
U hrvatskom jeziku postoje dva pomoćna glagola, a to su BITI i HTJETI.
Pomoćni su zato jer bez njih ne bismo mogli tvoriti neka glagolska vremena i glagolske načine. U njihovoj uporabi vrlo često se griješi kako u govorenju tako i u pisanju posebice ako se nađu u aoristu ili kondicionalu I.
Aorist (grč. aoristos=neodređen, neograničen) je prošlo svršeno…
Tavankut/ U ponedjeljak, 19. prosinca je otvaranje međunarodne putujuće izložbe djece hrvatskih iseljenika širom svijeta pod naslovom “Glagoljica u dječem oku i srcu”.
Izložba je u Osnovnoj školi “Matija Gubec”. Otvaranje izložbe je u 16 sati.
Izložba u Tavankutu u Vojvodini, nastavak je odličnog predstavljanja likovnih radova pristiglih na natječaj.
Ovaj likovni natječaj postoji već šesnaest godina, a njegovi inicijatori i organizatori su hrvatski iseljenici i likovni umjetnici iz Iserlohna, Ankica i Ante Karačić.…
piše: Igor Matijašić
Na današnji dan, prije 36 godina, umro je Dobriša Cesarić, jedan od najpoznatijih hrvatskih pjesnika. Iste te, 1980. godine krenuo sam u prvi razred osnovne škole i mislim da su baš nekako u to vrijeme (ili možda samo godinu nakon) po prvi puta doprli do mene stihovi “Slapa”.
Budući sam naučio čitati i prije nego sam sjeo u školske klupe („gutao sam“ crtane romane)…
Državni tajnik Zvonko Milas razgovarao s predstavnicima 2, 3. i 4. generacije hrvatskih iseljenika iz prekooceanskih zemalja.
Iz priopćenja Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske
Zagreb/ U četvrtak 15.prosinca 2016., Zvonko Milas, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske susreo se polaznicima Tečaja hrvatskog jezika u Republici Hrvatskoj – 2. 3. i 4. generaciju hrvatskih iseljenika u prekooceanskim zemljama: Australije, Argentine, Venezuele, Čilea, Bolivije i Perua.…
U ovo predbožićno vrijeme čitam na stranicama raznih časopisa ili portala ohrabrujuće članke o raznim događajima što se imaju dogoditi još ove godine. Za oko mi je ovoga puta zapeo članak iz Ureda RH za iseljeništvo pod naslovom „Želimo živjeti u Hrvatskoj“.piše: Marija Juračić
Naučiti rod imenica hrvatskog jezika relativno je lako, jer gramatička kategorija roda ima jednostavna pravila. Međutim, u ovom tekstu ne želim tumačiti nešto o čemu je napisana tona stručne literature. Želim, pomalo ozbiljno, a uglavnom neozbiljno, ukazati na neke pojave povijesnog razvoja hrvatskog jezika koje ste sigurno primijetili, ali niste o njima razmišljali.
Posljednjih se godina jako inzistira na tome da se za pojedine imenice, koje označavaju profesiju, a koje su se do prije tridesetak …
Na izvoru, u tiho veče,
Roko Dobra/ 08.12.2016./