događaji, vijesti, najave i aktivnosti Hrvata u Berlinu
Iz naše arhive/ objavljeno 04.09.2014.
piše: Sonja Breljak
Makarska -Split/ – E, Sonja, da si Sumartin posjetila samo dan kasnije, imala bi što i pisati. Nevrijeme, valovi preko kuće, kiša i luka puna jedrilica koje su izbjegle navrijeme na moru. Bilo je veselo, a za nekog i okrutno, Ali samo za jedan dan sve prođe i danas je ponovo mirno i tiho ...
Tako u komentaru ispod teksta o posjeti Sumartinu nadopisa moj dobri prijatelj, kolega i …
Nela Stipančić Radonić
S povojima oblaka na glavi
i začuđena pogleda
otvaraš krišom jedno oko na mjesečini
kad sve pozaspi, a Ti zuriš s nevjericom,
jer ne prepoznaješ više svijet oko sebe;
Nekamo su skrili od Tebe i jesen, i ljeta, i proljeća
te gladnu, bosu i samu na zimi Te ostavili,
okruženu pod injem smrznutim pogledima
da zaboraviš što lakše na sve što je bilo…
Prvi roman Nele Stipančić Radonić, naše suradnice u rubrici “Pisma nikome i svima”, traži put do čitatelja.
Zagreb/ U Napretkovu kulturnom centru, Bogoviceva 1/I u Zagrebu će u ponedjeljak 12. prosinca 2016. s početkom u 18,00 sati biti predstavljena knjiga Nele Stipančić Radonić.
O knjizi ce govoriti književnica Nevenka Nekić, književnik Đuro Vidmarovic i autorica.
– Nela Stipančić Radonić je rođena 1967. godine u Mrkonjić Gradu, BiH.
Dilomirala je francuski i ruski jezik s književnošću na Filozofskome fakultetu u Zagrebu i magistrirala na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, smjer komparativna politika.
Najveći dio života provela je u Zagrebu a odnedavno s obitelji živi u Njemačkoj gdje se posvetila pisanju.…
piše: Slavica Jurčić
Snaša Reza kuhala je jutarnju kavu i sa starom bakom pričala što je sve bilo jučer na kirvaju.
Njen Mija malo je popio pa ga njih dvije ne žele buditi. Dan nakon kirvaja svi su još sanjivi i u njihovoj kući počinje život tek iza podne.
„Ja nisam čula našu Martu kada je došla kući.”
Baka ju je pogledala u čudu i podigla kažiprst: „Nisi ju naučila reda. Popuštala si.”…
piše: Žarko Delač
Porast bruto nacionalnog dohotka, izvoza, smanjenje javnog duga ili uravnoteženje platne bilance ekonomski su pojmovi kojima nas bombardiraju političari i analitičari sa svrhom da nas upoznaju s aktualnom financijskom situacijom u Hrvatskoj.
I svi pri tome upiru prstom i skreću poglede na statistička izvješća pa kad poraste industrijska proizvodnja i broj turističkih noćenja zadovoljno trljaju ruke i obećavaju bolje sutra.…
MOJE RAZGLEDNICE
tekst i foto: Marijana Šundov
Klis/20.11.2016./ Neka mjesta kroz koja proputuješ ili ih tek u prolazu ugledaš oduzmu ti dah, jednostavno te pozovu u posjet. Kreneš prema željenom odredištu, nisi to planirao, a nisi ni čuo za to mjesto…jednostavno nije bilo u planu i zatekneš se kako upravo tamo ideš privučen nečim. Jedno od takvih magičnih mjesta…ma prava ljubav na prvi pogled, za mene, je bio Klis.
Naravno, čula ranije za kliške uskoke i njihovu borbu protiv Osmanlija, a i moćnu tvrđavu, koja stražari na putu prema Splitu. Međutim crno-bijela fotografija u knjizi nije mogla dočarati ljepotu, divljinu, dramatiku pejzaža i ljupkost samog gradića, taj susret i preplitanje boja – zelene i bijele te plavetnila mora u daljini.…
Održana redovita, godišnja, izvještajna skupština u Hrvatskoj kultuno-umjetničkoj i sportskoj zajednica Berlin e.V.
tekst i foto: Sonja Breljak
Berlin/ U prostorijama Hrvatske zajednice Berlin je u netom prošlo nedjeljno popodne održana redovita, godišnja, izvještajna skupština ovog udruženja čije kontinuirano trajanje seže više decenija unazad, do početka koji se zbio 1984. godine.
Skupštinu je otvorila predsjednica Zajednice, Mira Kiš, kratkim pregledom događanja u tekućoj godini – zabavama, štandovima, sudjelovanjima.…
MALI JEZIČNI SAVJETI
piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa Berlin
Pridjevi su promjenjive vrste riječi koje pridjevamo (dodajemo) imenicama, odnosno oni opisuju imenice. Njima se izriče svojstvo predmeta ili pojave. Dijelimo ih na opisne, gradivne i posvojne. Posvojni pridjevi izriču pripadanje, nastali su od općih ili vlastitih imenica i odgovaraju na pitanje: Čiji, čija, čije?
Pridjevi nastali od općih imenica pišu se uvijek malim početnim slovom: brat-bratov, nogomet-nogometni, ulica – ulični, more- morski, nebo-nebeski……
Bio si moj
Kad prođe ljeto i jesen tiho