DRUKČIJE STRASTI

TRN U OKU
piše: Mirko Omrčen

Stoga napustite ideju suverenosti i nezavisnosti i ne brinite o tome tko donosi odluke, tko tobom upravlja, ne opirite se otvaranju granica i invaziji stranog kapitala, ne opterećujte se razmišljanjem o stvarnoj političkoj i ekonomskoj kontroli.
Zapad je danas pred ostvarenjem svojih ciljeva. Europa se gotovo ujedinila, no Istok nije ostvario svjetliju budućnost, a ni mnogi drugi. Raskol između bogatih i siromašnih u Europi sve je veći, socijalna situacija gotovo svugdje je lošija Nije omogućen i ostvaren poredak koji bi bolje služio ljudskim potrebama.
Nema dobrobiti za sve, koja se obećavala. Dosadašnja praksa pokazala je da EU odgovara samo moćnim silama i njihovim velikim korporacijama. Opća liberalizacija trgovine samo utire put njihovoj dominaciji. Od obećanog blagostanja za male i nerazvijene zemlje ostaje tek neostvarena i maglovita nada. Statistike pokazuju da se jaz između bogatih i siromašnih ne umanjuje nego produbljuje. Premda opći obujam trgovine raste industrijalizirane zemlje iz tog crpe za sebe najveću korist. Mali i siromašni samo zapadaju u dugove koje su jedva u stanju otplaćivati.
Danas je potpuno jasno da su veliki i moćni najviše iskoristili i da njima najviše koriste prednosti otvaranja tržišta i ostvarenje ideje Ujedinjene Europe. Jasno je i to da je strast koja je Zapad vodila oživotvorenju te ideje bila spašavanje kapitalizma. Političke vođe razvijenih zemalja i njihove velike industrijske i financijske korporacije primarno žele nesmetan rast, jer o tome ovisi i njihov prosperitet i opstanak kapitalističkog gospodarstva.
Kapitalizam da ne bi propao, a da bi i dalje proizvodio i kreirao dobit mora širiti svoje djelovanje. Da bi kapitalističko gospodarstvo opstalo potrebna mu je ekonomska i financijska ekspanzija, a za to je potrebna sloboda tržišta i slobodan opticaj financijskog kapitala. Time se ostvaruje i ekonomska moć kojom će industrijski razvijene zemlje podčiniti industrijski slabo razvijene zemlje. Dakle strasti su drukčije nego prije, jer teritorijalna moć nad slabima u drugom je planu naspram ekonomske moći.
Sve je to naravno opasno za male zemlje, za RH također, jer se gospodarski neće moći odhrvati stranoj dominaciji , osobito RH koja je industrijski slabo razvijena zemlja i kao takva nema mogućnosti zadržati kontrolu nad vlastitom privredom, a to znači novo ropstvo u vlastitoj zemlji.
Dakle kako vidimo EU neće stvoriti ni proizvesti ništa novo. U njoj dominiraju oni akteri koji su dominirali i u prošlosti samo sada homogeniji i kompaktniji.

Europsko jedinstvo, Ujedinjena, kulturno homogena i pravedna Europa o kojoj govore je farsa, jer s druge strane u zemljama tih istih sve je veća netolerancija prema strancima, zahtijeva se i odobrava brzo asimiliranje. Francuzi su odavno poradili na zaštiti identiteta raznim mjerama, među ostalim i zaštitom francuskog jezika i kulture. Engleska je uvela i još uvodi nove propise za useljenike kako bi zaštitili tradiciju i kulturu. Njemačka također.
U posljednje vrijeme dosta je tumačenja o Europi kao federaciji, o federalnom uređenju Europe. Pošto mi u Hrvatskoj o budućem ustroju EU ne znamo gotovo ništa preostaje prihvatiti takva tumačenja kao moguća. Što to znači za Hrvatsku? Prije svega federalizam je antieuropska ideja, jer niječe Europu punu raznolikosti i Europu koja pomaže da bude sve više raznolikosti. Ona ne može biti ogromna etnokulturna nacionalna država, jer nije prikladno koncipirana kao nacionalna država. Već malo prije navedene moćne države priznale su i same da je projekt multikulturalizma propao. Koji je tada cilj proturanja i nametanja federalizma?
Federalizam je definicija za organiziranje jednostranih dominacija i diktata s umišljenim nisionarstvom nad drugim narodima. Federalističke kombinacije dijele se na okvire u kojima treba tražiti vješto prikrivenu imperijalističku podlogu koja, između ostalog, može biti i ekonomskog karaktera. U federalizmu nema jednakopravnosti, koristi i sigurnosti, to je iluzija. Sa potpunom sigurnošću može se reći da EU kao federacija neće biti sredstvo kojim bi se uredio ovaj dio svijeta, ostvario mir i stalni napredak.
Eventualnim ulaskom RH u takvu federaciju naša suverenost bit će ograničena voljom središnje vlasti koja postaje suverenom. Vlast u RH imat će nad sobom višu vlast koja će zapovijedati nižoj. Naime u složenim državama, unijama i savezima na određenom području uvijek može postojati samo jedna državna vlast. Kao buduća članica EU Hrvatska neće biti suverena, neće biti najviša na svome području, jer u suprotnom EU ne bi bila država nego međunarodno tijelo čije bi postojanje bilo ovisno o volji država članica.
Svi oni koji hrvatski narod izručuju jednoj takvoj kombinaciji izručuju i sebe i njega za političkog i ekonomskog roba. To danas bez mnogo predrasuda čine mnogi čimbenici hrvatskog društva.
Nije se tome čuditi što gaje takve strasti, jer je većina njih dugo i neprestano živjela pod pritiskom moćnih i organiziranih snaga, te tako mnogi misle i razmišljaju da izvan ropstva drugog života i smisla ni nema pa se unaprijed odriču slobode.

Samo se lud čovjek može odreći slobode i samo lud čovjek može misliti kako suverenost i nezavisnost vodi unazad u izoliranje. Kad se to izgubi drugi drži u izolaciji, jer gubitak toga znači ne moći se slobodno i samostalno politički, kulturno, vjerski i ekonomski izražavati i razvijati.…

više

ZDRAVLJE ILI BIZNIS

KOLUMNA POVODOM
piše: Emil Cipar

Građanska inicijativa za čist zrak u Slavonskom Brodu je nova, ali obećavajuća grupa građana, koja je odlučila spriječiti daljnje zagađivanje zraka i argumentirano se nametnutu Vladi republike Hrvatske kao ozbiljan i kompetentan sugovornik.
Šta se događa u Slavonskom Brodu?
U Slavonskom Brodu se još ne događa ništa značajno ni revolucionarno, ali naznaka je sve više da bi se moglo puno dogoditi. Pažljivom promatraču događaja u svezi sa zagađivanjem…

više

SKORO ĆE PROLJEĆE …

BOJE PRIRODE
Alfred Matijašević

Skoro će proljeće …tješimo se. Živnut će  priroda …sve će dobiti boje …toplinu …mirise … Kako je to u prirodi lijepe nam domovine, izgledalo u proljeće prošle godine, mogu nas podsjetiti fotografije našeg  berlinskog sugrađanina, Alfreda Matijaševića. One ponekad govore više od tisuću riječi.

više

PASTIRČE DRAGO I MILO

KAJ GOD
piše: Ivek Milčec

Odkako je naša nasmiješena premijerka spomenula pastire i ovce nemam mira. Netko bi pomislil da s menom nekaj ni v redu tj. kaj ja, kakti gradski čovjek, imam s ovcama i pastirima. Nekima je riječ pastir preveč službena, pa češće rabe riječ čoban jer se tak …kak veliju, lakše sporazmeju. Riječi pastir i čoban imaju (kaj se čuvanja stoke tiče) ustvari, isto značenje, a jedina razlika je u tome kaj se neuglađenom, prostom i sirovom čovjeku more još pridodati da se ponaša kak -pravi čoban.
Osim kaj čuva stoku, pastir je zadužen voditi stoku na pašu i…

više

HRVATSKA 2021.

POLITIKA.COM
zaphod-Uto

Najzad, posao je gotov! Obukao sam kaput, poništio karticu i izašao. Ah, ugodnog li popodneva. Pogledao sam uvis …sunce se lijepo odražavalo na zgradi Ministarstva odlučnog reda. MORovci. Znam da nas tako zovu. I ne smeta mi to. Osim toga danas je poseban dan …i službeno sam postao inspektor trećeg razreda.
Laganim korakom krenuo sam gradom. Vjetrić je lupkao roletama zatvorenih dućana. Kraj mene je brzim korakom prošla djevojka sa slušalicama u ušima, zadubljena u svoje misli.
Ah, mladost. Više po navici, okrenuo sam se za njom. Dvije…

više

ZWEITE GENERATION

Endlich hat es geklappt. Jetzt haben wir jemanden aus der Zweite Generation gewinnen können. Oliver Soos ist in Deutschland …na ja …nicht ganz in Deutschland, geboren und schreibt jetzt für Hrvatski glas Berlin. Olivers Erinnerungen an Ferien in Bosnien sind sehr lebhaft und mit viel Liebe zu Heimat seiner Mutter geschrieben.
Wir hoffen dass Olivers Erinnerungen ansteckend sind und das viel mehr junge Leute aus der Zweiter Generation sich melden.
Wir können im Namen unseren Leser und unsere Redaktion nur sagen:
Oliver …dies ist einfach geil!
PS. Wir haben schon über Oliver berichtet …damals beim kennenlernen. …Schau hier!

više

Kod dečki ili kod dečkiju?

MALI JEZIČNI SAVJETI
Časopis Jezik

Nasuprot Filozofskomu fakultetu u Osijeku nalaze se dvije fotokopiraonice. Premda obje imaju svoje nazive, pretežni korisnici njihovih usluga (studenti) najčešće ih nazivaju prema spolnoj (i dobnoj) pripadnosti njihovih zaposlenika.
Naime, u jednoj su zaposlene samo djevojke pa je među studentima ta fotokopiraonica poznatija pod nazivom kod cura, a u drugoj su zaposleni mladići pa tu fotokopiraonicu nazivaju kod dečkiju.
I jednom i drugom nazivu moglo bi se prigovoriti. Međutim,…

više

VALJUŠCI, ŠUFNUDLE, ŠMARN…

Iz bilježnice moje bake
piše: Emil Cipar

Sunčan zimski dan pozva me u voćnjak. Nemam baš nekog velikog posla, ali u voćnjaku se uvjek nađe nešto za uraditi.  Danas sam premjestio kompost.
U voćnjaku je i povrtnjak, ali u njemu u ovo doba godine baš ništa jestivog. Misliš! Ima itekako jestivog u vrtu, samo treba gledati očima moje bake.
Mišakinja je procvjetala i mami prve pčele. Sad …mišakinja mi se baš danas ne pravi, pa ju prepuštam pčelama. Ima i kelja pupčara,…

više

PRISJEĆAM SE

DAJANA SABO

Prisjećam se
onih starih dana dok si bila tu, toplih dana
vječnih proljeća,lastavica i mirisa tek zasađenih ruža
Prisjećam se
lelujavih listova staroga lješnjaka i glatkih travki pod bosim nogama,
tek pokošene u kasno poslijepodne
Prisjećam se
trenutaka uhvaćenih na fotografijama, zaleđenih, kako me zovu…

više