Iz naše arhive/ objavljeno 01.06.2016.
Julijana Marinkovik
Prijatelj mi kaže
šta će ti poezija
kada ti je tijesan
cijeli univerzum
Ali ne zna on
da taj, univerzum
je most do moje zemlje
admin
KAMENČIĆ U CIPELI
Iz naše arhive/ Objavljeno 05.06.2016.
‘O ljudima, dakle, i o njihovu moralu ovisi opstanak i vlade i države i naroda.” (Ante Starčević)
”Kada borba za stranačku prevlast postane važnija od borbe za nacionalni interes, zemlja se, u unutarnjem smislu, doista dovodi u opasnost.” (Vlado Gotovac 1992.)
piše: Dražen Radman
Ovo što se danas događa u Hrvatskoj, nije nimalo slučajno. Ovo je plod onoga što su sijale ne samo ”lijeve” i ”desne” političke elite, nego i onoga što je sijao sav narod. Pritom mislim na intelektualce, na crkvene strukture, ali i na ‘običnog malog čovjeka’.
Previše je u ovoj priči strančarskog, pohlepnog, navijačkog, zloćudnog i kukavičkog mentaliteta, a da ne bismo dočekali neki jači ‘bumerang efekt’.…
IDEALIST ČELIČNE ISTRAJNOSTI
Iz naše arhive/ objavljeno 31.07.2017.
Ivan Lupis Vukić, naš je prvi iseljenički novinar
“Postoje dvije kulture na svijetu: kultura knjige i kultura srca. Prva je gradska a druga seoska. Kultura knjige dovela je ljude do najvišeg stupnja znanja. Ali budući u njoj nema uvijek i kulture srca, školovan čovjek je velikim svojim znanjem doveo ljudstvo u savršeni kaos, u carstvo sebičnosti, uništavanja, nasilja, pljačke i bluda. Znanje, bez kulture srca, ugrožava sebe i sve ljudstvo na zemlji. Ja sam za kulturu-srca.” Ivan Lupis Vukić, Novo doba (28.03.1937.)
piše: Branka Oreb-Jerković
Kada je koncem svibnja 1929. godine u Split stigao slavni književnik George Bernard Shaw, svjetina se nagurala ispred hotela ‘Central’ na Pjaci, gdje je odsjeo sa suprugom Charlottom, u želji da čuju njegove cinične komentare iz prve ruke.
Shaw je nerado odlazio na putovanja pa je tim prije njegov trodnevni boravak u gradu podno Marjana bio vrhunski doživljaj a svaka izjava iz piščevih usta odlazila je…
KOME ĆEŠ MENE OSTAVITI
Iz naše arhive/ objavljeno 20.06.2014.
piše: Stanka Sršen
T je bio dvogodišnjak kad je njegov otac otišao u daleku Argentinu. Što je to? Mali T sa dvije godine nije mogao znati, nije mogao znati ni da su to bile godine odlazaka „trbuhom za kruhom“.
Otac je otišao, ostali su glad i neimaština kao turobna svakodnevica, kao stalni gosti trošnoga doma. Trebalo je nahraniti osmero malih, gladnih usta pa se odlazak na rad činio kao najbolje rješenje. Možda i jedino za oca koji vjeruje da će radom steći bolji život svojoj obitelji.…
OTOK BEZVREMENIH JUTARA
IZ NAŠE ARHIVE …objavljeno 20.07.2011.
Pravi biseri Jadrana
piše: Darija Mataić Agičić
Postoje zadnji tragovi niski sutona u kojima rijetka svjetla po kućama postaju putokazi. Uz ceste zgušnjava se mrak. Zatvara se more, a usidrene stoje samo kuće. Brišu se rubovi vidljivih zidova. Njihova sidra kao da postaju staništima koralja. Već dugo ih ni vali ne pomjeraju. A i kamo bi?
Bezbroj zvijezda odsjeda na otoku koji kao da su i rijetka spominjanja ponekad zaboravila naspomenuti.…
SNIVAJ LJUBAVI MOJA
U SVAKOM FILMU NAJBOLJI JE KRAJ
Iz naše arhive /(Objavljeno 02.01.2012. u povodu 30. obljetnice smrti Nikole Šopa
“Moći biti Bog, a htjeti biti čovjek, to može samo Bog”
…
Moje djetinjstvo uz pjesnika Nikolu Šopa
-Sjećanja pjesnikova unuka koji živi u Berlinu
piše: Adrian S. Kostré
foto: arhiv obitelji
Moje prve uspomene na Nikolu Šopa vode me u veliku, crnu sobu prizemnog stana u jednoj zagrebačkoj obiteljskoj kući na Šalati, u Mesićevoj ulici broj 23.
U zidu, preko puta vrata sobe, dva su velika okna s pomičnim prozorskim rešetkama. Ispred prozora, u malom vrtu ka ulici, cvjetaju stari, bijeli i ljubičasti jorgovani i u nebo strše tri suha jablana.
Mali vrt je ozaren suncem, ali se ono, kroz gusti jorgovan, tek teško probija u sobu s…
MOĆA TAMO ZAVESLAT
DANAS JE VELIKA GOSPA
“Oaze života”/ Iz naše arhive/objavljeno 15.08.2010
Dr. Tomislav Ivančić
Danas je svetkovina Velike Gospe. Kod nas je to crkveni i državni blagdan. To znači da je Velika Gospa ostala zapamćeni znak ne samo na putu Crkve, nego i na putu hrvatskog naroda.
Uoči Velike Gospe kreću ljudi na hodočašća u Gospina svetišta. Ljudi izlaze iz svojih kuća i ulaze u Božje kuće. Na sebe uzimaju odricanje, žeđ, glad i muku hodanja, neugodnosti noćenja, težinu i napor, uzimaju na sebe žegu dana kako bi zadobili bogatstvo duha, kako bi se približili Mariji iz Nazareta, majci Isusa Krista, kako bi je slijedili u svetosti i povjerenju Bogu, ali i dobili zdravlje za obitelj, brak, dijete, ili za nekog bolesnika, ili pak utjehu za svoju rasplakanu dušu.…
SAMO MOJA MARIJA
Iz naše arhive/ objavljeno 02.07.2016.
Roko Dobra
Jednoj lijepoj davnašnjoj Mariji
I
Jeste li vidjeli jutros jednu djevojku?
(O, Bože, zašto je ostavih na ovoj goleti?!)
Recite, recite mi, dobri čobani,
jer netom stigoh iz daleka!
– Ali, mi ne znamo kakva je to djevojka?
preduhitriše me dobri čobani i – stadoše.…