događaji, vijesti, najave i aktivnosti Hrvata u Berlinu
Kolumne iz života Hrvata u Njemačkoj
Napisali Sonja Breljak i Emil Cipar
Hrvatska je teško bolesna …IV. dio
piše: Josip Prudeus
Ovo što ću prenijeti u četvrtom nastavku jače je od bilo kojeg toplotnog udara u nas.
Znam ja da svaka suverena država ima svoja veleposlanstva i konzulate. Znam i koji su im zadatak i svrha postojanja. No, jedno je što piše u opisu radnih mjesta ( itekako dobro plaćenih), posve drugo u ostvarenju napisanoga.
piše: Ivek Milčec
U utorak, 4. kolovoza u Zagrebu će se povodom 20. godišnjice Oluje održati svečani, pobjednički mimohod oružanih snaga RH a dan kasnije već tradicionalna svečanost na Kninskoj tvrđavi.
Umjesto zajedništva, jubilarna proslava pobjede nad velikosrpskom Miloševićevom četničkom soldateskom podijelila je stranke i političare a time i hrvatski narod. Adeze marginalizira zagrebački mimohod i daje prednost Kninu u čemu ga slijede i podupiru stranački bojovnik Josip Đakić, vjerojatno…
INDIKATOR – „KVALITETA MEDICINSKE USLUGE“
piše: Dražen Katić
Mjeri se po broju liječnika na 1.000 stanovnika.
Stanovništvo Europske unije sve više stari. Samim time indikator “Kvaliteta medicinske usluge” dobija to više na važnosti.
U njemačkoj pokrajini Baden-Württemberg se od 1990. do danas kvaliteta medicinske usluge razvijala u pozitivnom smjeru. Tako bar stoji u službenim izvješćima.…
NARODNA BORBA BUNJEVACA I ŠOKACA …drugi dio
piše: Ivan Tumbas
GODINA 1918.
U prvom razdoblju narodne borbe bio je bunjevačko-šokačkim Hrvatima na čelu kapetan Luka Sučić, u drugom biskup Ivan Antunović,a godina 1918. je izdigla za vođu Blaška Rajića,koji je najzaslužniji bunjevački Hrvat za naše oslobođenje od Mađarske.
Kada se za vrijeme svjetskoga rata po cijelom hrvatskom narodu …
piše: Stjepan Poljaković
Na spomen groblja meni nepopravljivom ljubitelju glazbe, na pamet padne ona, starijim generacijama dobro poznata, obrada „La palome“, :
„O, groblje groblje, ti baščo šarena, u te se siju sjemenja najljepša, siju se siju ali nikad ne niču, grobari sjeme duboko zagrću.“
Sjetih se te pjesme ovih dana jer sam išao u pohode jednom grobu, spomenuti se…
Iz naše arhive …objavljeno 28.07.2012.
tekst i foto: Sonja Breljak
Bugojno/Izbacilo nas iz kreveta. Bilo je 1 sat i deset minuta u noći s petka na subotu. Malo kasnije smo stigli u stan, pogledali svečanost otvaranja Olimpijskih igara, progovorili još koju pa u krevet. Netom nas san počeo hvatati, kad se naš stan na šestom katu i cijela zgrada, zatresao i zaljuljao s jedne na drugu stranu. Kao klasje na vjetru. Stigoh do vrata dječje sobe. Sin je uzviknu: -Mamaa, što je to? –Potres, dršćuće velim. U to sve stade. Eto! …
Hrvatska je teško bolesna ...III. dio
piše: Josip Prudeus
Učinih malu stanku kako ne bih svojim pisanjem u ove vrele dane zagnjavio prijatelje. No, da „Ima štofa“ za pisanje, itekako, svakim danom sve više i više, a sve manje dobroga.
Idemo redom. Prije svega htio bih pojasniti naslov (Hrvatska je teško bolesna, op.u.) koji se mnogima učinio preteškim, pregrubim. Nije. Pače mislim da je svim istinoljubivima jasan i prihvatljiv.…
Sloboda, sud, presuda i zatvor – nisu samo “vidljive” kategorije
piše: Dražen Radman
Braća Mamić i gosp. Vrbanović su platili ukupno 12 milijuna kuna jamčevine da izađu iz pritvora i pripreme obranu sa slobode. Hoće li dobiti kaznu zatvora znat će se nakon suđenja, tj. nakon donošenja pravomoćne presude.
Također, gradonačelnik Zagreba je prošle jeseni bio uhićen i pritvoren. Nakon nekoliko dana je uplatio jamčevinu u visini 15 milijuna kuna, pa je pušten iz istražnog zatvora te će se, kad dođe vrijeme, braniti sa slobode.…
NARODNA BORBA BUNJEVACA I ŠOKACA …prvi dio
piše: Ivan Tumbas
Bunjevci i Šokci nisu najedanput došli u krajeve u kojima danas žive. I jedni i drugi su dolazili postepeno, u većim i manjim skupinama, pa su te seobe trajale više od jednog stoljeća.
Bunjevačko-šokačkih Hrvata bilo je u Bačkoj prije Mohačke bitke, dakale prije 1526. godine. Šokci su u većem mnoštvu došli oko 1530. i kasnije u Bačku.
piše: Žarko Delač
Od kada postoji svijeta i vijeka postoje dvije strane: bankari i dužnici.
U davna su vremena bankari na kamenim pločama urezivali recke kako bi bilježili dugove. I gle čuda, sastajali su se svakih nekoliko godina i ploče uništavali, a time i otpisivali dugove.
Zgodno je podsjetiti kako i u najraširenijoj kršćanskoj molitvi piše „otpusti nama duge naše kako i mi otpuštamo dužnicima našim“. Prema tome opraštati dugove je Božji zakon, a nekada je bio izgleda i ljudski.…