događaji, vijesti, najave i aktivnosti Hrvata u Berlinu
Kolumne iz života Hrvata u Njemačkoj
Napisali Sonja Breljak i Emil Cipar
piše: Dražen Radman
Za 10-ak dana, ako Bog da, s familijon ću otići na Šoltu (na 10-ak dana), odakle su moji roditelji… To se nekako zove – poći godišnji odmor. Pa sam stao malo razmišljati o tome.
Mnogi danas i nemaju priliku poći na jedan takav odmor. Mnogi bi dali ne znam što da mogu napokon otići (daleko) negdje kako bi ‘napunili baterije’ ili kako bi pustili ‘brigu na veselje’.
U svakom slučaju, različiti ljudi imaju različitu predodžbu o svom …
piše: Antonio Gavran
Pojam krađe zaista je vrlo širokog spektra. Ukrasti ne znači samo otuđiti nečiju imovinu. Krađa je i uzimanje nečijih ideja, projekata i raznih psiholoških i materijalnih dobara pojedine osobe. Ponekad i nečijeg života, krađom identiteta. Krađa se može tumačiti na razne načine no glavna definicija krađe jest oduzimanje tuđe pokretne i nepokretne imovine s ciljem da se protupravno prisvoji.
Ukrasti ne znači samo otuđiti nekoga. Krađa ponekad ima i jedan psihološki aspekt iz činjenice da čovjeka kojemu smo nešto ukrali,…
piše: Sandra Marelja Muić
Nije neko ultranapeto ljeto, nema još glamura, šušura ni gluparija koje bi prodavale dnevnu novinu, čak je i prošli Splitski festival zakazao. Od svih sudionika, glazbe i scenografija, prenosio se samo podatak o jednim gaćicama i to dobra tri dana, što znači da je dotična umjetnica opet pogodila u sridu, nije marila ni ustašcima zijevati na pozornici. Promjenom strukture gradske vlasti je opao postotak senzacionalnosti općenito, većina puka ne zna ni kako izgleda prva dama grada, a kamoli šta je obukla te večeri, a možda tako, u biti i treba biti, samo što smo se mi…
piše: Jadran Šantić Šangarelo
Jo judi moji koja je to euforija bila koje su sve ideje padale domaćin judiman na pamet da je nike i ludura o ti ideja zabolila. Moran reć da naš dalmatinski mali čovik iz naši mali mista jema uvik razne ideje ka sakrivene karte u rukavu.
Evo prin nego krenen na glavnu temu moran se pofalit sa idejon moga dragega prijateja Šime Rosina o kojemen san van već pripovida. Dunkve, ti moj prijatej jema sedandeset dvi godine i gospe mi dobro ji nosi. U mladosti je bi pravi Kazanova a o sporta…
Piše: Zdenka Gleiβberg
Im smo mi Zagorci tak i tak mala Europa u Europi već odvek bi‘li.
Ak gledimo od položaja Hrvatskog Zagorja, im je ono najzapadnije od cele Hrvatske, to već veli dosta o nami.
Kod nas zraste se kaj god hoćete, jel imamo malo kuruze, malo pšenice, i krumpireka, mrkvice, pa do piceka i pajceka i se tak po redu.…
Ekološka ili konvencionalna poljoprivreda u Republici Hrvatskoj?
piše: Dražen Katić
Turizam u zemljama južne, jugoistočne i jugozapadne Europe igra vrlo važnu ulogu kod bruto društvenog proizvoda.
Danas se sve više razvijaju nove vrste turizma, kao npr. medicinski turizam i wellness, seoski turizam, biciklistički turizam, turizam obilaska povijesnih i modernih gradova, alpinistički turizam, jedriličarski turizam, rafting, lovni i ribolovni turizam itd.
Seoski turizam je najčešće popraćen sljedećim aktivnostima: …
piše: Antonio Gavran
Danas, kad smo napokon član Europske unije i kad se sva euforija oko tog ulaska smirila ne vidim još uvijek nekakvih pomaka u načinu i kulturi življenja jednog prosječnog hrvatskog građanina. Onaj očekivani dašak svježine sa zapada još nije stigao. Možda je zapeo negdje u Alpama pa ne može proći dalje prema Lijepoj našoj ili očekujem previše u kratko vremena.
Sve u svemu dopustit ćemo Europi da nam se približi i neću čangrizavo napadati kako ništa nije bolje, jer možda bolje zbilja…
Uredništvo
-Konačno smo u EU …EU će to već riješiti …EU će od nas učiniti Ameriku …jadni smo mi u EU…
Ove i slične rečenice čuju se ovih dana često u razgovorima. EU jedna velika nepoznanica koja sve može i sve zna. Nas zanima što vi mislite o tome! EU je za većinu simbol poštenja, pravičnosti, reda, rada, socijalnih prava… Očekujete li promjene, želite li ih, gdje ih želite, gdje mislite da bi ove osobine najviše koristile.…
Mirko Omrčen
“Nevidljiva ruka Adama Smitha“, koja je postala osnova za nastanak laissez-fairea ekonomske filozofije ( nemiješanje države u privredne poslove tj slobodno djelovanje tržišta), vladala je do prve velike krize iz tridesetih godina prošlog stoljeća.
Upravo ta velika kriza označila je kraj vladavine nesputanog liberalizma. Do tada je liberalna politika laissez-fairea bila veoma popularna među ekonomistima, no zbog krize katastrofalnih razmjera ta doktrina nesputanog slobodnog tržišta je odbačena,…
