događaji, vijesti, najave i aktivnosti Hrvata u Berlinu
(3. DIO)
piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa Berlin
U trećem i posljednjem dijelu podsjetit ćemo se kako pišemo upravni govor kada se on sastoji od više dijelova, odnosno kada se nalazi ispred, iza ili između rečenice objašnjenja, te kako ćemo ga pisati ako se sastoji od više rečenica.
Zapamtili smo da se upravni govor uvijek piše s navodnicima („…“) pa ćemo to pravilo primijeniti u pisanju upravnoga govora u gore spomenutim situacijama.…
(2. DIO)
piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa Berlin
Prošli puta pisala sam o pisanju upravnog govora u situaciji kada se upravni govor nalazi bez rečenice objašnjenja i kada se rečenica objašnjenja nalazi ispred upravnoga govora. Danas ćemo se prisjetiti kako pravilno pisati kada se upravni govor nalazi na početku, a rečenica objašnjenja iza nje.
Ako prije pišemo upravni govor, a potom rečenicu koja ga objašnjava, tada vrijedi:…
piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa Berlin
U prethodnim Jezičnim savjetima najavila sam da ću pisati o upravnom govoru jer se u njegovom pisanju vrlo često griješi.
Što je upravni govor? To je doslovno navođenje nečijih riječi ili teksta upravo onako kako ih je netko izgovorio ili napisao.
U navođenju pisanog teksta u načelu se ne smije ništa mijenjati, nego navodimo onako kako piše u izvorniku s pravopisnim i tiskarskim greškama.…
piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa Berlin
Što su navodnici? Čemu služe? Kada i kako ih primjenjujemo? Pokušat ću barem djelomično odgovoriti na ova pitanja.
Navodnici su dvostruki pravopisni znakovi koji se pojavljuju u paru. Imaju dva oblika; „…“ i >>…<<. Sastoje se od početnih i završnih navodnika. Hrvatski se navodnici („ “) koriste tako da početni stavljamo ispod razine teksta, u razini zareza, a završni u razini izostavnika (‘), iznad razine teksta.…
Mali jezični savjeti
piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa Berlin
Što su to hidronimi? Tu spadaju imena oceana, mora, jezera, rijeka,potoka, potočića, močvara, bara, zaljeva, tjesnaca, slapova… odnosno svih manjih ili većih vodenih površina. Često se griješi upravo u njihovom pravilnom pisanju.
U imenima voda vrijedi pravilo: prva riječ piše se velikim slovom, ostale malim početnim slovom, osim ako se u nazivu ne nalazi vlastito ime.…
piše: Marija Juračić
Nikada nisam pitala učenika; što je pjesnik htio reći? Na glupo pitanje ne mogu očekivati dobar odgovor.
Ako imamo srce koje fino reagira na stih, pjesma će pokrenuti osjećaje koji drijemaju negdje u nutrini našeg bića, pokrenut će neke misaone procese, naći ćemo u njoj dijelove vlastita života ili neka iskustva koja sami nismo iskusili.
Pjesmu možemo svrstati po temi, po njezinom obliku, naznačiti…
piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa Berlin
Pridjevi su promjenjiva vrsta riječi, pridjevaju se imenicama, odnosno opisuju imenice. Mijenjaju se baš kao i imenice prema rodu, broju i padežu.
crni kaput – m.r. jednina, nominativ
veseloj djeci – sr. r. množina, dativ
Knjiga ubijena lošom lekturom
piše: Marija Juračić
Kupila sam roman omiljenog talijanskog autora u hrvatskom prijevodu, u ediciji velikog i poznatog hrvatskog izdavača. U impresumu knjige navedena su imena glavnog urednika, urednice, korektora… i na prvi se pogled čini da se mogu prepustiti užitku čitanja.
Nakon nekoliko pročitanih stranica osjetih nezadovoljstvo.
Napomenu da „ni jedan dio ove knjige ne može biti objavljen ili pretisnut bez prethodne suglasnosti nakladnika i vlasnika autorskih prava“ navodi me na misao da je to lijepo smišljena klopka. Odnosi li se sprega riječi- ni jedan dio – na svaku pojedinu riječ ili rečenicu? Kako je to pravno regulirano? Kako izraziti svoje negodovanje, ako ne smijem navoditi primjere?…
MALI JEZIČNI SAVJETI
piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatskog glasa Berlin
U prošlim Savjetima spomenula sam da se brojevi mogu pisati brojkama i brojevnim riječima. U pisanju brojeva riječima vrlo često se griješi, bez obzira je li riječ o jednočlanim ili višečlanim brojevima. Najčešće se griješi u pisanju broja 4. Pišu: ćetiri, četr, četir… a pravilno je – četiri.
Također se vrlo često griješi u pisanju dvoznamenkastih brojeva između 10 i 20. Nije jedanest, jedanajst, nego jedanaest, nije dvanest, dvanajst, nego dvanaest… Slijede: trinaest, četrnaest, petnaest, šesnaest, sedamnaest, osamnaest, devetnaest.…
tekst: Marija Juračić
Pročitate ponekad neku pjesmu i vašu dušu ispuni glazba. Nosi vas, njiše, zanosi, miluje, a vama nije jasno od kuda ona dolazi.
Donose vam je razne pjesničke zvučne figure od kojih je jedna posebna. Aliteracija.
Ona voli pjesmu, ali zna da pjesnik u trenutku stvaranja o njoj ne misli svjesno. Zato mu se spontano nameće, ulazi u um, ušulja u stih svjesna svoje moći i ljepote.…