događaji, vijesti, najave i aktivnosti Hrvata u Berlinu
piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa Berlin
Brojevi su promjenjive vrste riječi, a dijelimo ih na glavne i redne brojeve.
Glavni brojevi kazuju točnu količinu nečega (jedan dva, deset, sto…), dok redni brojevi kazuju koji je po redu netko ili nešto (prvi, drugi, deseti, stoti…).
Brojeve pišemo znakovima koje nazivamo brojkama pa kažemo da su brojke znakovi (simboli) za brojeve kao što su slova …
piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa Berlin
Danas ću se malo pozabaviti zamjenicama.
Zamjenice su promjenjive vrste riječi koje najčešće zamjenjuju imenice. Pišu se malim slovima, no kao što svako pravilo ima izuzetaka, tako i u pisanju zamjenica postoje iznimke. Riječ je o osobnim i posvojnim zamjenicama TI, TVOJ,TEBI (2. lice jednine) i VI, VAŠ, VAMA (2. lice množine).
Lektorirajući neke tekstove na HGB, ali čitajući i druge tekstove …
drugi dio
piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa Berlin
U prošlim Savjetima prisjetili smo se kako se pišu imena kontinenata, zemalja, gradova, sela, zaselaka, ali i kako pišemo neka perifrazna imena.
Imena pokrajina, krajeva i područja, imena raznih veličina i oblika, zemljišnih površina i posebnih imena zemljišnih čestica… pišu se nešto drugačije. Ako se naziv sastoji od samo jedne riječi, tada se po već uhodanom pravilu, piše velikim slovom:…
piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa Berlin
Mnogo je zemljopisnih pojmova koja se pišu velikom početnim slovom. Danas ću se osvrnuti na pisanje imena kontinenata, država, gradova, sela i zaselaka.
Pravila su vrlo jednostavna. Ako se naziv kontinenta, države ili naseljenog mjesta sastoji od samo jedne riječi, onda pišemo veliko početno slovo:
piše: Marija Juračić
Mnogi autori žele čuti stručno mišljenje o vrijednosti svojih pjesama. Postoji li uopće stručno mišljenje, tko ga može dati i koliko ono vrijedi?
Književna kritika procjenjuje pjesme uglavnom temeljem subjektivnog viđenja, ali je u povijesti književnosti toliko puta bila grubo demantirana da bismo ju mogli smatrati ozbiljnim instrumentarijem procjene.…
piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa Berlin
Kada čuju riječ SAT, kod ljudi se najčešće pojavljuju dvije asocijacije: sat kao mjerna jedinica za vrijeme i sat kao mjerni uređaj za određivanje (mjerenje) vremena. Često se ova dva pojma brkaju. Iako imaju jednak glasovni (slovni) sastav, radi se o dva posve različita pojma.…
piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa Berlin
U hrvatskom jeziku postoje dva pomoćna glagola, a to su BITI i HTJETI.
Pomoćni su zato jer bez njih ne bismo mogli tvoriti neka glagolska vremena i glagolske načine. U njihovoj uporabi vrlo često se griješi kako u govorenju tako i u pisanju posebice ako se nađu u aoristu ili kondicionalu I.
Aorist (grč. aoristos=neodređen, neograničen) je prošlo svršeno…
piše: Marija Juračić
Naučiti rod imenica hrvatskog jezika relativno je lako, jer gramatička kategorija roda ima jednostavna pravila. Međutim, u ovom tekstu ne želim tumačiti nešto o čemu je napisana tona stručne literature. Želim, pomalo ozbiljno, a uglavnom neozbiljno, ukazati na neke pojave povijesnog razvoja hrvatskog jezika koje ste sigurno primijetili, ali niste o njima razmišljali.
Posljednjih se godina jako inzistira na tome da se za pojedine imenice, koje označavaju profesiju, a koje su se do prije tridesetak …
piše: Marija Juračić
Kada je davne 1851. godine mladi svećenik Petar Dorčić u crkvi sv. Lucije u Jurandvoru pokraj Baške, na otoku Krku pod svojim nogama prvi puta ugledao kamenu ploču, osjetio je da ga nešto k njoj neodoljivo privlači. Bila je široka 99,5 cm, a duga 199 cm. U prvi mah nije primijetio njezinu debljinu od 9 cm niti je znao da teži 800 kg.
Ono što je primijetio bilo je njezino derutno stanje, zapušten izgled, oštećenost. Kleknuo je uzbuđen i dlanom oprezno prešao…
MALI JEZIČNI SAVJETI
piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa Berlin
Pridjevi su promjenjive vrste riječi koje pridjevamo (dodajemo) imenicama, odnosno oni opisuju imenice. Njima se izriče svojstvo predmeta ili pojave. Dijelimo ih na opisne, gradivne i posvojne. Posvojni pridjevi izriču pripadanje, nastali su od općih ili vlastitih imenica i odgovaraju na pitanje: Čiji, čija, čije?
Pridjevi nastali od općih imenica pišu se uvijek malim početnim slovom: brat-bratov, nogomet-nogometni, ulica – ulični, more- morski, nebo-nebeski……