BUDUĆNOST HRVATSKOG IDENTITETA U NJEMAČKOJ JE U HRVATSKOM JEZIKU

U POVODU MEĐUNARODNOG PRIZNANJA REPUBLIKE HRVATSKE  O. FRANO PRCELA ODRŽAO PREDAVANJE U HRVATSKOJ ZAJEDNICI
tekst i foto: Sonja Breljak
Berlin/ U Hrvatskoj kulturno-umjetničkoj i sportskoj zajednici je u povodu 19. obljetnice međunarodnog priznanja Republike Hrvatske, održano jedno prigodno predavanje, otvorena jedna likovna izložba, izrečeno par uhu ugodnih recitacija. Vrlo ugodna večer.
Recitale o Hrvatskoj izvele su članice Zajednice /Amalija, Višnja, Ivana i Sanja/ koje je pripremala Višnja Zelenika. Otvorena je i  izložba likovnih radova mlade akademske slikarice iz Zagreba, Tajane Šiždrak. Večer je vodio predsjednik Zajednice Željko Matić. U publici su sjedili predstavnici Veleposlanstva, Danijel Glunčič i Ante Čagalj. Poslije se nazdravilo i družilo.
Sve ovo, isto tako vrlo vrijedno spominjanja, ukratko navedoh, jer pohitah do središta večeri, predavanja dominikanca  Frane Precele koji živi i radi u Berlinu na dominikanskom Institutu Marie-Dominique Chenu.
Frano Prcela si je za ovu prigodu uzeo u zadaću progovoriti na vrlo zanimljivu, diskutabilnu i osjetljivu temu: Gdje je budućnost hrvatskog identiteta u Njemačkoj?
Izlaganjem je Prcela vrlo zainteresirao posjetitelje. Razložio je ponajprije faktografski, što to sačinjava jedan identitet, postavivši mu osnovne stupove: jezik, povjest, teritorij i kulturno nasljeđe. Postavivši tako osnove hrvatskog identiteta, poput kakva  liječnika je potom ustvrdio  i dijagnozu bolesti.
Hrvatski identitet po svim stupovima boluje od bolesti nazvane  -“kriza”! Kriza identiteta.
Pa slijedom toga, u daljem predavanju, dijagnozu ove bolesti je i opširnije opisao.
Prvo, ni do dana današnjeg nemamo konsenzusa o pravopisu hrvatskog jezika.
Drugo, još se nismo dogovorili kakvu smo prošlost imali. Što se to dogodilo u Hrvatskoj u nedavnoj prošlosti? U posljednjih 20 godina. A da ne govorimo o drugom svjetskom ratu. Na stranu razne političke škole, no ovdje žurno trebamo činjenice i realnost, jer život u suprotnostima ne obećava.
Treće, nerješene sporove sa susjedima imamo i oko teritorija. I tu svako malo mijenjamo mišljenja, nema konsenzusa među političkim elitama. Nema niti odgovarajućeg koncepta prema manjinama, prema Hrvatima vani. Previše je politike u tome, previše političkog šarlatanstva, tvrdi ovaj ugledni dominikanac.
U kulturno naslijeđe, predavač je smjestio vjeru, politiku, sport, ustvrdivši kako najviši stupanj sloge postignemo ipak u sportu.
Rasčlanivši tako hrvatski identitet i utvrdivši njegovu krizu po svim stupovima, Frano Prcela se potom dao u definiranje dijaspore. Pojam je to koji govori o raspršenosti, skupinama koje su napustile domovinu. Povod tome može biti slobodna odluka ili prisila. Razlozi pak, privredni, politički ili rat. Brojni izazovi stoje pred dijasporom, brojne poteškoće, gubljenje identiteta, integracija, asimilacija. Ukratko, eto nas u raskoraku, krenulo se nekamo a tamo se nije htjelo, ni uspjelo stići. Stvoreni su novi svjetovi. Dijaspora je u drugom svijetu a i brojni su svjetovi u njoj. Prava konfuzija svjetova.
Dobri su nam kad ih trebamo iz nekih razloga, tako se realno govoreći, u Domovini gleda na dijasporu. Hrvatska država nema zdrav odnos prema svojoj dijaspori, čulo se u predavanju Frane Prcele. I  uz to još:- Odnos je to koji se, na žalost, skoro i ne namjerava raščistiti.
Dijaspora je organizirana na razne načine. U Njemačkoj je jedna generacija  tu od 1965. godine, druga je grupacija pristigla devedesetih godina a treća su oni koji čine subjekte, znanstvenici, kulturni radnici, stručnjaci.  Prema procjeni, ustvrdio je Prcela, kroz katoličke misije okuplja se oko 15 posto naših ljudi, kroz sportske klubove, 5 posto, kroz kulturna društva 2 posto, nepoznat, i nevelik broj kroz Hrvatske dopunske škole te kroz diplomatska predstavništva, sporadično i selektivno. Stanje dijaspore u njemačkom društvu  diskutabilno je, prijeti joj građanska smrt ili odluka za novi identitet pod pritiskom. Stanje dijaspore  i odnos Hrvatske  prema njoj,  isto je tako diskutabilan, aktualiziran  tek ako je potrebna kakva pomoć ili je u pitanju pridobijanje radi glasanja.
Pa gdje je onda, nakon ovakvih dijagnoza krize, budućnost hrvatskog identiteta  u Njemačkoj?
Ponajprije u jeziku, jasno je rekao Prcela. – A o njegovoj budućnost odlučujete -Vi! Ovo nije kriva retorika, Vi odlučujete. Budućnost su vaša djeca i vaši unuci, oni su taj subjekt koji odlučuje o stanju jezika i očuvanju identiteta.
Mi možemo objesiti stotinu zastava ali ako djeca ne govore hrvatski jezik, pitanje je samo trenutka kada će taj identitet nestati. Mnogima su kasnije djeca prebacivala da su bila uskraćena za bogatstvo dvojezičnog življenja. Ima nešto što mogu samo na hrvatskom jeziku reći.
Jezik je bio razlog dolaska naših svećenika za vama u inozemstvo a bit će i razlog njihova odlaska. Zato kažem, vi ste odlučujući faktor! Moram reći, meni je ipak važnije da ste dobri  ljudi, vjernici  nego  Hrvati.
Budućnost hrvatskog identiteta u Njemačkoj nije u Zagrebu  već u vašim obiteljima, rekao je  Frano Prcela,  u izvrsnom, otvorenom  predavanju, kakvoga Hrvati u  Berlinu, dugo, možda i nikada do sada nisu čuli.