tekst: Sonja Breljak
foto: HKM Berlin
Berlin/ U sjedištu Hrvatske katoličke misije Berlin, crkvi svetog Sebastiana, u subotnje popodne su sakrament Svete potvrde primila osamdeset i četiri mladića i djevojke.
Svetu potvrdu je podijelio krčki biskup msng Ivica Petanjak. Misno slavlje i svečanost primanja Svete potvrde glazbom i pjesmom je pratio Zbor mladih HKM Berlin.
U obraćanju mladima, biskup Petanjak je tijekom propovijedi, između ostalog rekao:
“Providnost je htjela da ove godine slavimo sakrament svete potvrde uoči blagdana Presvetog Trojstva. Odmah treba reći da je to otajstvo naše vjere u najvišem smislu riječi, tj. nikada čovjek svojim umom i razmišljanjem ne bi došao do spoznaje i zaključka da je Bog u isto vrijeme jedan i trojstven, jedan i zajedništvo, jedan Bog u tri božanske osobe: Otac, Sin i Duh Sveti, da nam to nije objavio sam Sin Božji Isus Krist.
Bog je jedan u svojoj biti, a to znači da se božanske osobe međusobno tako prožimaju i poznaju da među njima ne može biti razdora, nesloge i različitosti mišljenja. Ne može biti da jedna osoba nešto hoće, a druga neće. Zato, kad god govorimo o odnosima koji vladaju između božanskih osoba uvijek vrijedi riječ savršeno. Otac, Sin i Duh Sveti se savršeno poznaju, savršeno slažu, savršeno ljube.
Mi smo stvoreni na sliku Božju, i odnosi koji vladaju između božanskih osoba vladaju i među nama, ali za nas uvijek vrijedi riječ nesavršeno. Mi se poznajemo, ali ne savršeno, mi se ljubimo, ali ne savršeno. Zašto? Zato što se i svađamo, zato što se ne možemo uvijek dogovoriti, zato što i ljubimo, ali u toj ljubavi ima i sebičnosti… Naše je ponašanje slično Božjem, ali u nesavršenom oblikom, jer Bog je Stvoritelj, a mi smo stvorenja.
Zato za čovjeka postoji zakon rasta. Kao što rastemo tjelesno od začeća pa do smrti, isto tako rastemo i trebali bismo rasti u svome savršenstvu, jer smo stvoreni na sliku Božju. Sam Isus nam je rekao i pozvao nas: „Budite savršeni kao što je savršen Otac vaš nebeski.“
Nas Isus poziva da danas ljubimo više nego jučer, da danas praštamo više nego jučer, da budem bolji nego jučer. Bog želi da budemo što sličniji njemu i za primjer nam daje samoga sebe.
Ako ste pozorno slušali današnja čitanja, sva tri su veoma kratka, a govore o najvećoj tajni naše vjere o Bogu samom. Zašto? Zato što je Bog jednostavan. Što je netko na višem stupnju razvoja to je jednostavniji. Zar ne kažemo za nekoga tko je pametan, sposoban, dobar, velik, ali pristupačan: „On ti je veoma jednostavan“. Za razliku od nekog tko ne vidi prst pred nosom, ali je umišljen i pun sebe, pa za njega kažemo: „Taj ti je kompliciran, bježi od njega.“
U Knjizi izlaska Bog se javlja i objavljuje Mojsiju nakon jednog dramatičnog stanja koji se dogodio s Izabranim narodom. Nakon što ga je Bog na čudesan način izbavio iz egipatskog rosptva, čudesno ga vodi kroz pustinju prema Obećanoj zemlji, zauzima se za njega na sve moguće načine, oni su za vrijeme dok je Mojsije bio na brdu Sinaju i primao deset zapovijedi, sebi napravili boga u liku zlatnog teleta i njemu se klanjali i prinosili žrtve.
Što bi smo mi u takvom slučaju napravili? Sve bi slistili sa zemljom. A Bog?
Dok je Mojsije stajao pred njim s novim pločama i zapovijedima prolazi pokraj Mojsija i kaže: „Gospodin! Gospodin! Bog milosrdan i milostiv, spor na srdžbu, bogat ljubavlju i vjernošću.“
„Gospodin“ je u Starom zavjetu ime rezervirano isključivo za Boga. Ono označuje Božju svemoć i veličinu. Bog svoju svemoć ne pokazuje kažnjavanjem nego milosrđem. Ima razumijevanje za naše postupke. Spor je na srdžbu, tj. strpljiv je do krajnjih granica. Dugo će nas čekati da se obratimo i ako ga budemo na ljutili to znači da smo prevršili svaku mjeru i da nas je Bog morao kazniti ne zato da nam se osveti nego zato da nam se oči otvore, da progledamo i shvatimo kamo smo se doveli, jer on je Bog bogat ljubavlju i vjernoću.
A da Bog nije samo bogat nego i prebogat svjedoči nam sam Isus Krist u evanđelju kad kaže jednom uglednom farizeju Nikodemu koji je želio upoznati Isusa: „Bog je tako ljubio svijet da je dao svoga Sina jedinorođenca da ni jedan koji u njega vjeruje ne propadane….“
U Isusu Kristu Božja ljubav nadvisuje svaku vrstu razuma i shvaćanja. Ide dotle da Bog umire za čovjeka, jer Isus nije došao osuditi svijet nego spasiti.
Iz te neizmjerne Božje ljubavi, koja je prebogata milosrđem i praštanjem, koja daje vlastitog Sina, proizlazi naš odgovor koji ne može biti mlak, ili nezainteresiran, jer bi smo time pokazali potpunu nezahvalnost.
Zato sveti Pavao u poslanici Korinćanima kaže: „Braćo, radujte se, usavršujte se, tješite se, složni budite, mir njegujte i Bog ljubavi i mira bit će s vama.“ I nadodaje: „Milost Gospodina našega Isusa Krista, ljubav Boga Oca i zajedništvo Duha Svetoga sa svima vama!“
Ljubav ima svoj izvor u Ocu, koji po svome Sinu nama iskazuje milost spasenja, a sve nas zajedno na okupu drži Duh Sveti.
Dragi krizmanici!
Što Bog želi i očekuje od vas nakon što primiti Duha Svetoga? Da nikada ne okrenete leđa Bogu. Da ne krenete putem Izabranog naroda koji je svojim očima gledao čudesa Božja, a klanjao se zlatnom teletu. Da nikad ne prezrete Božju ljubav, milosrđe i praštanje, jer bez toga nemate života u sebi.
Da sa zahvalnošću primite darove Duha Svetoga koji su neizmjerni, a Pavao apostol je ovdje spomenuo samo neke i to tako da nas je pozvao da u tim darovima rastemo: radujte se, usavršujte se, tješite se, složni budite, mir njegujte, i ako tako budete živjeli Bog će biti s vama/nama. Amen.”
