Večeras je u Zagrebu promocija Zbirke ljubavne poezije “Ninočka Vasiljevna” Svena Adama Ewina
prilog: Sonja Breljak
Zagreb/ Danas, u ponedjeljak 28. listopada u 19, 30 sati je, u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića, promocija Zbirke ljubavne poezije “Ninočka Vasiljevna, autora Svena Adama Ewina. Knjigu će predstaviti Sonja Smolec i Vedran Smolec (“Kvaka”). Stihove će čitati Nataša Hrupec.
Pa, eto, kad na moju veliku žalost, je ne mogu biti na mjestu događaja, poetskom vrelu žive riječi, budite barem vi kojima to vrijeme i mjesto dozvoljavaju. I ispripovijedajte nam poslije, kako je bilo.
Zbirka ljubavne poezije “Ninočka Vasiljevna”, djelo je autora nepoznatog građanskog identiteta koji se potpisuje pseudonimom Sven Adam Ewin, i već godinama i dragi nam gost u rubrici Poezija, nedjeljnog izdanja Hrvatskog glasa Berlin.
Nakon prvijenca, “Zmijskog cara” tiskanog 2015. u nakladi Matice hrvatske, Poema “Preobrazba” i “Sentimentalno putovanje”, 2017. u nakladi V.B.Z-a, te “175 soneta” 2018. u nakladi Matice hrvatske, evo nas pred zbirkom ljubavne poezije Svena Adama Ewina, koja je tiskana i u tisku financirana pretplatom online čitatelja i ljubitelja pjesnikove poezije.
Knjigu je uredila i naslovnicu dizajnirala Sonja Smolec, urednica “Kvake”, pjesnikinja i književnica, autorica više vrlo uspješnih romana za djecu i mlade.
“Ninočka Vasiljevna” nam donosi 75 pjesama na 96 stranica. Tiskana je u WIRmachenDRUCK GmbH, Backnang, Njemačka. Eto, “Ninočka” je i moja, naša zemljakinja!
Dok je za Zmijskog cara i 175 soneta pogovor pisao akademik Josip Užarević a za Poeme Slaven Jurić, u “Ninočki Vasiljevnoj” izvrsnim pogovorom nas je počastila izuzetna pjesnikinja, književnica, dobitinica ovogodišnje Tinove nagrade za književnost, Božica Jelušić koju smo imali sreće i mi u Berlinu upoznati i doživjeti u dva navrata. A nadamo se, i opet ćemo!
U pogovoru naslovljenom “NINOČKA ILI LJUBAVNI LOV NA ILUZIJU”, Božica Jelušić, između ostalog, piše:
– Pjesnik znan kao SAE (Sven Adam Ewin) intrigantna je zagonetka hrvatske literarne scene. Ušao je u književni život vehementno i odlučno, izlažući javnosti svoju produktivnost „pravljenja stihova“ bez ograničenja, te posebice iznenađujući superiornim poznavanjem pjesničkih obrazaca i kanona. U vezanom i slobodnom stihu pokazao je koliko vrijede tajne zanata, kako je Ahmatova nazvala jednu svoju knjigu. K tome, osobitu je pozornost (i nemalu kolegijalnu zavist!) izazvao iznovama, palimpsestima i persiflažama poetskih uradaka hrvatskih i stranih klasika stiha. O tom je fenomenu već pisano, te ćemo samo reći da je sklanjanje iza pseudonima bilo mudra gesta, barem u onom suštinskom smislu kako bilježi Camille Paglia, naime da „poezija nije ništa drugo nego skidanje efemernoga JA“…
…Tko je Ninočka Vasiljevna, protagonistica nove SAE-ove zbirke? Neki će se prisjetiti istoimenoga filma s Gretom Garbo iz tridesetih godina, i ta ženska ikona, lijepa i hladna, daleka kao planeta Venera, bit će im točka orijentacije. Drugi će pokušati naći istoimenu personu u nekom ljubavnom zapletu iz ruskih klasika, treći će vjerovati da virtualni Sven traži partnericu u virtualnom prostoru „novih svjetova“ kamo nas odvlače tehnologije. U suštini, to je prilično nevažno. Neki su likovi iz literature, kao što je poznato „stvarniji od života“ i mnogi ljudi vjeruju u njihovu egzistentnost. SAE posuđuje vlastito rebro, pa stvara Ninočku od jakih riječi, jungovskih simbola i svojih vizija, nadahnutih iskonskim ženstvom, koje pak u sebi prikuplja i snagu divljine: njegovo zavođenje nosi nevinost „prvih ljudi“ u dominantnom okružju ogromnih stabala, divlje rijeke, neukroćenih elemenata, pogibeljnih zamki i tek imenovanoga bilja, s kojim će svoju draganu uspoređivati zovući je:travka,nezaboravak, brusnica, kalina, metvica, mahovina, šaš, lišaj, jorgovan, lan,trešnja, jagoda, pup zumbula, vodopija, bor, breza ili u premetu spram zoologije to može biti: ždral, čaplja, zlatna kuna, jesetra, pliska, vidra, zeba, golub, lastavica.
…držim da je zbirka o Ninočki zaista važna ljubavna knjiga. Ne samo zbog arsenala najvatrenijih slika i metafora koje nam SAE rasprostire, poput : „Sav ću izgorjet u tvojoj tamnoj vatri“, „odrješujem te za boljega od sebe“, „suviše božanskog imaš u sebi u paklu svoje ljepote“, ili zbog nezaboravne slike ljubavnika kao dva razdvojena stabla, u čije su krošnje postavljene zmije i ptice, da bi se međusobno proždirale, dok se oni pod zemljom čvrsto združuju i isprepliću korijenjem. To je ona vanjska, tehnički majstorska strana, o kojoj smo već govorili. No, na razini jedne cjelovite zamisli, zaokruženja i ucjeljenja, to je tekst (promatran kao cjelina bez podnaslova), u kome je završnica katarzična, oslobađajuća. Ljubavnici su doživjeli „erotiziranu krepost“, ostali su združeni, pomireni, uklopljeni u veličanstveni svijet moćne i sveobnavljajuće Prirode.
Kompletirali su svoje evolucijske faze, prošli kroz homerski svijet, iskusili tragizam, bol rastanka, ljubomoru, strast, uzdizanje u „kultni objekt“ srca, dotakli banalnosti tehnološkog svijeta i civilizacije, dokazali kako mogu preživjeti divljinu i oluju, utapanje i ranjavanje, i sve se to dogodilo u njihovoj mentalnoj mapi, u živoj uobrazilji, koja i jest istinska zona i domena poezije. Napokon, oni će biti (ponovo pjesničkom voljom!) skupa položeni u „grob od plitkog permafrosta“, da bi dočekali veličanstveno proljetno buđenje, dokazujući kako je istinska ljubav neuništiva. I što je najljepše: ta je završnica pisana posve jednostavno, razgovornim ležernim stihom bez patetike, kao u kakvom ruskom filmu, kojega ćemo se sjećati pola stoljeća i potom ponovo gledati sa svojim unucima: „Jesam li mrtav?-pitam. No sve je gluho. / Oprezno pipam…I dotaknem se Nine./ – -Ti živ si?-čujem gdje šapće mi na uho. / Glas joj je mekan ko ležaj mahovine. // Jenisej grmi. Proljetne vode huče. / Nas dvoje sretni. Ko da smo legli jučer“.
I na kraju, kako bi rekla moja „ispisnica“ iz književne generacije: Šta tu ima da se priča? Odlična knjiga. Bilježim se sa štovanjem, piše u pogovoru izvrsna Božica Jelušić.
Nakon svega, parafrazirajuću Božicu Jelušić, recimo i mi: –Šta tu ima još da se priča, poeziju treba čitati! A “Ninočka Vasiljevna” tek čeka svoje čitatelje. Nakon ljeta očekuje se njena promocija.
Knjiga je u predprodaji putem časopisa “Kvaka” imala cijenu od 90 kuna, a u prodaji (dostupna već u knjižnici Boganda Ogrizovića) cijena je 120 kuna.
Pa, dobro došla i sretna promocija “Ninočka”!