Hemoragijska groznica sa bubrežnim sindromom – HGBS
piše: Verica Jačmenica-Jazbec, dr- med.
Miš može biti umiljata životinjica. No mišja groznica je nešto posve drugo; to je ozbiljna bolest o kojoj se treba na vrijeme informirati.
Uzročnik
Mišja groznica je virusna bolest. Na ljude se prenosi sa divljih glodavaca. Vrlo rijetko se prenosi s čovjeka na čovjeka.
Uzrokuje je Hanta virus koji živi u poljskim miševima, štakorima i voluharicama. Virus se nalazi u njihovoj slini, mokraći i izmetu. Bolest je češća u šumovitim predjelima. Epidemije mišje groznice nastaju u proljeće, obično nakon blage zime. Tada divlji glodavci imaju više dostupne hrane te više razmnožavaju. Iako se kaže da kućni miš ne nosi virus, ipak i s njime valja biti na oprezu…
Način zaraze
Ljudi koji rade u vrtu, na njivi, u šumi, u šikarama, koji čiste zapuštene i neuredne podrume, tavane, drvarnice, garaže dolaze u dodir sa izlučevinama glodavaca. Čestice životinjskih izlučevina osuše se na zraku. Kad se mete pod u šupama, tavanima ili garažama, čestice izlučevina se podižu u vis. Čovjek se zarazi udisanjem tih čestica. Zato podove u takvim prostorima treba čistiti i brisati mokrim krpama. Zaraza se može dogoditi i preko hrane i pića ako je to bilo izloženo glodavcima. Zarazna može biti i prostirka na kojoj se igraju djeca u prirodi. Zarazne mogu biti i prljave ruke, cipele i odjeća nakon izleta u prirodu. Zarazi su osobito podložni planinari, lovci, vojnici ili skauti koji kampiraju u šumi, šumski radnici koji rade zemljane radove. Bolest je osobito opasna za trudnice, jer virus u maternici prelazi na dijete.
Inkubacija
To je vrijeme od kontakta sa virusom pa do pojave bolesti. Najčešće je to oko dva do tri tjedna.
Utvrđivanje dijagnoze
Kod sumnje na mišju groznicu rade se specifične krvne pretrage kojima se brzo može dokazati virus u krvi bolesnika.
Tijek bolesti
Bolest ima pet faza.
1. Prva faza je označena visokom temperaturom. Ona traje 3-7 dana. Bolesnik je tada klonuo, ima zimicu i drhtavicu, jaku glavobolju i bolove u mišićima. Bolovi su osobito jaki u mišićima leđa, križa i u predjelu bubrega. Bol može biti i u donjem dijelu trbuha, uz mučninu, povraćanje i proljev. Neki bolesnici imaju zamućenje vida, crvenilo i svrbež očiju. Često se javlja crvenilo kože na licu, vratu i prsima koje izgleda poput opeklina od sunca. Kod nekih ljudi se javljaju tzv. kapilarna krvarenja. To su točkasta krvarenja u koži, na sluznici nepca ili u bjeloočnicama, te u unutarnjim organima. Krvni tlak je tada još normalan.
2.Druga faza je stanje bolesti kada se snižava krvni tlak. To je opasno stanje koje traje 1-2 dana.
3. Treća faza je karakteristična po smanjenoj količini mokraće koja je gusta i tamno žuta. Tijekom 24 sata bolesnik izmokri svega pola litre urina. To znači da je oštećena bubrežna funkcija.
4. Četvrta faza je vrijeme pojačanoga stvaranja mokraće. Tada je mokraća je gotovo bezbojna. Tijekom 24 sata bolesnik izmokri do 10 litara mokraće.
5.Peta faza je vrijeme oporavka. Ona traje nekoliko tjedana do nekoliko mjeseci, sve dok se ne normalizira krvni tlak i rad bubrega.
Liječenje
Mišja groznica je ozbiljna bolest. Ako imate neki od gore nabrojanih znakova svakako se javite svome liječniku. Ne zaboravite mu kazati ako ste bili u kontaktu sa izlučevinama divljih glodavaca. Bolest je u Hrvatskoj je srednje teška i uglavnom zahvaća bubrege. No 15% bolesnika ima teški oblik bolesti kada je potrebna dijaliza, tj. liječenje na umjetnom bubregu. U Americi virus češće napada pluća. Tada se bolesnika stavlja na tzv. umjetna pluća. Kod tako teškog oblika bolesti smrtnost je do 50%.
Za Hanta virus nema nekoga specifičnog lijeka. Ipak, kod nekih bolesnika pomaže lijek ribavirin. Cjepivo protiv Hanta virusa još ne postoji.
Prevencija bolesti
-uništavanje divljih glodavaca u kući i oko kuće redovitom deratizacijom
-pri prljavim radovima nošenje zaštitne odjeće, obuće, maske za nos, zaštitnih naočala,
-iskorjenjivanje šikara,
-redovito čišćenje dvorišta, šupe, garaže,
-higijensko postupanje sa namirnicama i vodom,
-izbjegavanje kontakata sa vodom u šumskim potocima ili barama,
-presvlačenje nakon povratka iz prirode,
-dezinficijensom (na bazi klora ili alkohola) preliti gnijezda glodavaca,
-uginule glodavce preliti dezinficijensom, pomoću dva štapa staviti ih u plastičnu vrećicu, te
zakopati ili spaliti,
-nakon prljavog posla temeljito oprati ruke sapunom i dezinficirati ih.
Ako izvodite kućnog ljubimca (psa ili mačku) u prirodu, on može doći u dodir sa izlučevinama glodavaca. Ako vas ljubimac potom lizne, može vam prenijeti virus.
Pas i mačka rijetko obolijevaju od mišje groznice, kažu veterinari. Po povratku kući obrišite svome ljubimcu šape i njušku. Perite često i dezinficirajte svoje ruke.