Sastanak ministara vanjskih poslova zemalja EU i deset zemalja na putu do članstva u EU.
tekst: Aleksandra Brnetić
foto: Veleposlanstvo RH, photothek GbR
Berlin/ 02.11. 2023. „Mi smo danas imali jednu neformalnu raspravu, a podloga joj je zajednički dokument Njemačke i Francuske, koji govori o ideji reformi unutar Europske unije i koji je vezan isto tako uz proširenje.
Nije sporno da bi reforme trebale biti. Ali za to nam svakako treba jedno drugo vrijeme, koje će biti lišeno ovih sadašnjih situacija u kojima se Europska unija nalazi prije svega interno, ali i globalno.
Svjedoci smo velikih ugroza – ruske agresije na Ukrajinu i Bliskog istoka. Bliski istok je mikroprostor koji reflektira i globalnu politiku. Sada smo svjedoci teške humanitarne krize i na to se pitanje moraju usredotočiti sve naše snage unutar Europske unije. Hrvatska podržava proširenje i mi mislimo da se ono može dogoditi paralelno s reformama, ako se o tome bude dalje odlučivalo. Mi smatramo da sadašnji ugovori i Ustav Europske unije ide u prilog proširenju. Eventualno se mogu mijenjati neke preporuke, ali također smatramo da sadašnji zakoni i sadašnji zakonodavni okvir zapravo zadovoljavaju. Svakako treba razmišljati o svemu onome što usporava razvoj i integraciju institucija Europske unije, ali mislim da to u ovome trenutku nije prioritet. Prioritet je jedinstvo, prioritet je solidarnost i jačanje onih instrumenata i mehanizama kako bismo odgovorili na ugroze i kako bismo jačali našu otpornost prema tim ugrozama.“, izjavio je ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman nakon trosatne ministarske konferencije pod nazivom “Veća, snažnija Unija”. Konferencija, kojoj je geslo Učinimo Europsku uniju fit za proširenje, a buduće članice za pristupanje, održana je jučer, 2. studenog, u Berlinu, u njemačkom ministarstvu vanjskih poslova.
Zadatih tema i pitanja na čiju je raspravu pozvala njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock/Zeleni bilo je napretek pa se tako raspravljalo o tome kako može izgledati veća i jača Europa, kako bi se Europska unija trebala strateški postaviti u vrijeme dubokih geopolitičkih promjena, kako podržati kandidate za članstvo na putu u EU itd. itsl.
Baerbock je održala uvodni govor u kojem je odmah na početku istaknula da „si u Europi više ne možemo priuštiti sive zone.“ Razlog za to vidi u Putinovoj Moskvi koja „će i dalje pokušavati zaorati imperijalni rov po Europi dijeleći od nas ne samo Ukrajinu, već i Moldaviju, Gruziju i Zapadni Balkan. Ako Rusija može trajno destabilizirati te zemlje, onda može i nas oslabiti, onda smo svi mi ranjivi“.
Nakon njenog govora uslijedila je diskusija među ministrima. Nazočni su sat vremena diskutirali i s državnom ministricom za Europu i klimu Annom Lührmann/Zeleni.
Na konferenciju je doputovalo šesnaest ministrica i ministara vanjskih poslova pa tako osim Gordana Grlića Radmana švedski ministar Tobias Billström/stranka Umjereni, iz Gruzije Ilia Darchiashvili, iz Slovenije Tanja Fajon/Socijalni demokrati, iz Turske Hakan Fidan/AKP – Stranka za pravednost i razvoj, ministrica vanjskih poslova i dijaspore Republike Kosovo Donika Gërvalla-Schwarz, iz Crne Gore Filip Ivanović/Pokret Evropa sad, iz Cipra Constantinos Kombos, Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković/Stranka Narod i pravda, Ukrajine Dmytro Kuleba, iz Češke Jan Lipavský/Pirati, iz Sjeverne Makedonije Bujar Osmani, Poljske Zbigniew Rau/nestranački u stranci Pravo i pravda, austrijski savezni ministar za europske i međunarodne odnose Alexander Schallenberg i Finkinja Elina Valtonen/Stranka nacionalnog okupljanja.
Osim ministara u radu konferencije sudjelovali su i državni tajnici, veleposlanici, znanstvenici, predstavnici institucija Europske unije i civilnog društva.
