ROĐENDANSKI SUSRET KOD MARULOVA SPOMENIKA U BERLINU
tekst: Sonja Breljak
foto: Alfred Matijašević
Berlin/ Lagano to postaje uistinu tradicija. Svakog 18. kolovoza …unatoč ljetnih praznika kad je dosta berlinskih Hrvata u domovini …uobičajen je susret kod spomenika Marku Maruliću. Tako i ovog …pjesnikova 561. rođendana …Lijepa prigoda za okupljanje. Marulu su tako “u goste” …na rođendansku proslavu … stigli predstavnici Saveza hrvatskih društava Berlina, potom predstavnici …Splitu prijateljske …berlinske općine Wilmersdorf- Charlottenburg, Njemačko –hrvatskog društva Berlin- Brandenburg, Veleposlanstva RH, hrvatskih društava i udruženja. U ime Saveza hrvatskih društava ovogodišnje okupljanje organizirao je V.F Mažuranić u suradnji s Hrvatskom dopunskom školom.
Riječi pozdrava okupljenima uputila je gradonačelnica općine Charlottenburg-Wilmersdorf, Monika Thiemen, izražavajući zadovoljstvo ovim kao i svim dosadašnjim susretima kod Marulova spomenika, simbola prijateljstva sa Splitom koje traje više od 40 godina.
–Ovdje se nalazimo jedanput godišnje, položimo cvijeće. Nalazim ovaj spomenik posebnim. Podsjeća me uvijek na prijateljstvo sa Splitom koje doživljavam istinski i vrlo duboko. Živjelo je i održalo se i u teškim vremenima. Sretna sam kad čujem kako Hrvatska i kako Dalmacija napreduje i kako naši ljudi tamo rado ljetuju. Zadovoljna sam kad vidim koliko Hrvata živi u Njemačkoj i kako zajedno dobro surađujemo i jedni od drugih i jedni o drugima učimo. Zahvaljujem vam da održavamo ovu lijepu tradiciju rođendanskog okupljanja i da ste danas došli ovdje …rekla je između ostalog Monika Thiemen.
Kratkim pozdravom okupljenima se obratio i Stjepan Lozančić, predsjednik Mažuranića, a riječ -dvije o značenju Marka Marulića izgovorila je i Sandra Blagec, ministrica savjetnica u Veleposlanstvu RH u Berlinu.
Kratke dijelove iz djela Marka Marulića pročitala je Suzana Mihaljević, koordinatorica Hrvatske dopunske škole i učiteljica Škole, Marina Maganić.
Tako je Julijus Morgenroth Platz u popodnevnim satima 18. kolovoza na kratko oživio …susreli se Hrvati i Nijemci …položeno je cvijeće pod Marulovu statuu visoku tri metra, rad akademskog kipara Slavomira Drinkovića …postavljenu 2000. godine. U sred Berlina, spomenuli se Hrvati i Nijemci Marka Marulića. Lijepa gesta. Opet …dogodine!
Za informaciju navodim još neke zanimljive činjenice, tj. da se dio Marulićeva djela De bene beateque vivendi institutione (6. knjiga koja razmatra o posljednjim stvarima) pojavljuje i u protestantskom okruženju, u katekizmu što ga je sastavio Gregorius Weiser pod naslovom: Christlicher Bericht, Von vnsterbligkeit vnnd Zustandt der Seelen nach jrem Abschied, vnnd letzten Hendeln der Welt. Sampt gruendlicher vnd ausfuehrlicher erklerung aus den Schrifften der Veter, Jtem Herrn D. Martini Lutheri, Johannis Mathesij, D. Martini Mirj, vnd Johannis Gigantis, Jn Frag vnd Antwort Zusam[m]en getragen durch Gregorium Weiser, Pfarherrn zu Peritz, 1583. Katekizam je na islandski preveo Guðbrandur Þorláksson (Christeleg… Read more »
Lijepo!
Trag hrvatske kulture u Njemačkoj nosi i snažan pečat Marulićeva rada. Zanimljvo je, kako su reformatorski nastrojeni Vlačić i De Dominis pisali i objvljivali na latinskom, a protureformatorsko štivo našeg Splićanina, uglavnom kršćanska hagiografija, bila je sustavno prevođena (više od 48 izdanja) na narodne (španjolski, talijanski, njemački, japanski…) jezike. “De institutione bene vivendi” je tako preveden i samo u Kölnu 18 puta tiskan na njemačkom jeziku. I zar naslov DE BENE VIVENDI nije dobar Brand za Hrvate u Njemačkoj danas?