VRIJEME JE ZA GOSPODARSKU OLUJU

O ČEMU JE RIJEČ
piše: Žarko Delač
Prateći unazad nekoliko godina rad gradskih tijela u Zagrebu sa zadovoljstvom mogu istaknuti pozitivne pomake na području energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije. Najnoviji projekt vezan uz izgradnju fotonaponske centrale na zgradi Zagrebačke gradske uprave dodatno govori tome u prilog. Iako je riječ o instaliranoj snazi od svega 30-ak KW raduje činjenica kako je to prvi takav projekt  iniciran i odrađen od strane gradskih  ili državnih struktura.  Potrebno je podsjetiti kako su i u Zagrebačkom holdingu još prije pet godina poduzeti određeni koraci vezani uz energetsku učinkovitost. Nakon prihvaćene studije izrađene od strane Fakulteta elektrotehnike i računarstva potpisan je sporazum i prihvaćena energetska povelja.
Cilj je smanjiti  emisiju plina CO2 za 20 000 tona godišnje i uštedjeti u istom razdoblju 5% energenata. Nisu mi poznati rezultati ovog  usvojenog dokumenta ali za nadati se je kako je nešto ipak na tom polju poduzeto.
Na području obnovljivih izvora energije može se očekivati je i  dodatni zamah privatnih investitora potaknut  usvajanjem i preslikavanjem europske zakonske regulative . Možda će to pomoći i proizvodni ciklus jer je prije 40-ak godina bilo više proizvođača na tom polju nego danas kada prevladavaju strani  zastupnici i trgovci opreme i  uređaja.  Za hvatanje  priključka sa zapadnoeuropskim zemljama nikad nije kasno. Pri tome mislim na podatak kako recimo Njemačka dobiva 4 puta više električne energije od sunca nego što je Hrvatska sveukupno proizvodi. Zato je vrlo značajno što su u Gradu Zagrebu objedinili poslove vezane uz energiju i energetsku učinkovitost te formirali Ured za energetiku, zaštitu okoliša i održivi razvoj kada već to nije učinila država.
Općenito govoreći o problemu energije na državnoj razini uvjeren sam kako nam ubrzo predstoji i revizija energetske strategije. Prvenstveno u odnosu na nuklearke koje su nakon katastrofe u Japanu doživjele težak udarac u javnosti i među stručnjacima. Uz to u najavljivanoj strategiji korištenja prirodnog plina u vozilima nema nikakvih pomaka. Preciznije rečeno ima i to ponovno u Zagrebačkom holdingu koji je nabavio autobuse na prirodni plin ali nije pri tom osigurao adekvatnu punionicu.
I dok u Hrvatskoj još razmišljamo o tehnologiji prirodnog plina u plinovitom stanju svijet već uvelike primjenjuje ukapljeni prirodni plin (LNG).
Naravno kako je i kod nas bilo inicijativa vezanih uz LNG konkretno za  izgradnju LNG terminala ali nije bilo političke podrške. Primjera radi jedna je studija eliminirala raški zaljev kao pogodan za LNG terminal između ostalog jer je preuzak i LNG brodovi se ne mogu u njemu okrenuti!? Kao da ne mogu voziti unatrag!
Prepucavanja oko terminala na Krku i štetnog utjecaja na okoliš više su puta bili medijski eksploatirana. Posljedica je da godinama gubimo korak na tom području dok se u našoj neposrednoj blizini takvi terminali intenzivno grade. I ne samo terminali već i popratni sadržaji koji iskorištavaju otpadnu hladnoću.
Općenito govoreći uspješna provedba cjelovitog hrvatskog LNG projekta i programa ima potencijal otvoriti do 10000 novih radnih mjesta, većinom visoko plaćenih poslova. Postojeći prijedlog predočen hrvatskoj vladi otvorio bi potencijalni izvoz hrvatskih tvrtki uvjetovan mogućim ukupnim offset programom (radari, borbeni avioni ) do 400 milijuna $ u SAD.
Procijenjena vrijednost LNG terminala je  550-650 mil $ SAD, a moguća  domaća komponenta s domaćim izvođačima i opremom može doseći 60-70%. LNG program obuhvaća i izgradnju tankera pojedinačne vrijednosti 150-200 mil, proizvodnju električne energije upotrebom  kogeneracije kao i druge programe u industriji, transportu i turizmu vezane za korištenje tehnologije niskih temperatura. Testiranje, održavanje, provjera i priprema aero i astro sustava, tehnologije visokog   vakuuma, upotreba niskih kriogenih temperatura, proizvodnja tekućih plinova, plin u prometu za potrebe velikih gradovima u Hrvatskoj i okolnim zemljama, procesno hlađenje obližnjih kemijskih postrojenja, hlađenje, grijanje, ventilacija i klimatizacija industrijskih i turističkih objekata, održavanje, testiranje i provjera plinskih turbina, HEPA laboratoriji za optiku i elektroniku, testiranje materijala, goriva i maziva kod niskih temperatura dodatne su mogućnosti koje pruža LNG terminal.
Nadalje izgradnja zatvorenog sportskog i rekreacijskog i međunarodnog logističkog centra za sve vrste rashladnih tereta iz prekomorskih destinacija te doprinos bitnom poboljšanju efikasnosti i ekološkoj razini hrvatskog  energetskog i prometnog sektora moguće je lakše izvršavanje traženih ekoloških kriterija protokola iz Kyota.
Nažalost ovakvu priliku nikako da iskoristimo i pokrenemo konačno i gospodarsku oluju. Uzalud priče i pusta predizborna obećanja kada gledajući iz Zagreba nakon Virovitice danas praktički više ne postoji industrijska proizvodnja.
Zato …apeliram na prihvaćanje projekata u službi gospodarskog i tehnološkog razvoja, a ne društveno socijalnog s ciljem gašenja požara i nezadovoljstva određenih skupina birača. Znanje i ulaganje u energiju mora postati temeljni oslonac našeg razvoja želimo li izbjeći sudbinu Grčke.