ZNA SE!
piše: Emil Cipar
Puno je hrvatskih udruga u Njemačkoj, što govori i o velikom broju Hrvata u Njemačkoj. Povijest nam kaže da je Hrvata u Njemačkoj bilo i u srednjem vijeku. Dobro …tada nije bilo ni Njemačke, ali Hrvata je bilo na tim prostorima. Prvi zabilježeni podaci i prva masovnija kretanja radne snage iz Hrvatske dogodili su se prilikom izgradnje njemačke željeznice, sredinom 19. stoljeća.
Stoljeće i pol hrvatskog prisustva na njemačkom tlu trebalo bi ostaviti neke trajnije tragove u kulturi, gospodarstvu, društvenom životu…
Potražimo li te tragove nećemo naći puno. Tu i tamo neki nadgrobni spomenik, nijemi svjedok boravka Hrvata na ovim prostorima.U Berlinu postoji orkestar „Wellebit“ osnovan od Hrvata. Ako nismo baš sitničavi …možemo spomenuti neke sportaše …Branko Zebec, Čik- Čajkovski, Vlado Štenzel… i neke estradne umjetnike …Ivo Robić, Zdenka Kovačiček…
Bezbrojne hrvatske udruge nisu uspjele ostaviti neke trajne spomenike, nisu uspjele naći svoje mjesto u njemačkom društvu, kulturi, gospodarstvu…
Moglo bi se reći …nije to tako jednostavno. Mi smo volonteri, radimo iz ljubavi, imamo posao, obitelj…
Moglo bi se reći. Ali …gotovo istovremeno kada su prvi hrvatski radnici krenuli na sjever u potrazi za poslom, krenuli su i brojne njemačke zanatlije put Hrvatske. Razmjena dobara moglo bi se reći. Danas u Hrvatskoj živi oko 3000 stanovnika s njemačkim porijeklom.
Nijemci su u Hrvatskoj ostavili značajne tragove na svim područjima života. Pomagali su u stvaranju hrvatske svjesti i duha, značajno obogatili hrvatsku povjest. Da pomenem samo neke od njih: Vatroslav Lisinski (Ignatz Fuchs), Ferdo Livadić (Ferdinard Wiese), Josip Juraj Strossmayer… Mogao bih ovaj popis nastaviti u beskonačnost, ali nije mi to nakana.
Padom Hitlerovog režima, većina Nijemaca napustila je Hrvatsku. Ali njihovi tragovi su ostali jasni i prepoznatljivi …u kuhinji, kulturi, jeziku…
Nijemci koji su ostali …kako rekoh sada ih je oko 3000. i dalje su vrlo aktivni u svim sferama života. Udruženi su u udruge po cijeloj Hrvatskoj. Najbrojniji su u Osijeku. Na području Osječko baranjske županije živi trećina ukupnog broja Nijemaca u Hrvatskoj. Brojne su njihove aktivnosti, ali ja bih izdvojio njihov godišnjak, kalendar događaja u protekloj godini. Izdaju ga redovno, a njihov godišnjak (Jahrbuch) je publikacija vrijedna divljenja. Grafički, urednički, sadržajno …daleko su iznad sličnih hrvatskih publikacija. Autori priloga, članovi hrvatske intelektualne elite, znanstvenici svjetskog ranga…
Prolistam li malo njihov godišnjak …što rado činim, vidim da je pun povijesnih priloga. Čitam li ih upoznajem i svoju povijest. Imam osjećaj da bi nam povijest bila jako siromašna da u njoj nema ovoga njemačkog dijela.
Valja napomenuti da Nijemci nisu jedini u Hrvatskoj. Česi, Slovaci, Talijani, Mađari …ostavili i ostavljaju svoje tragove. Korist njihovog djelovanja je dostupna svima.
Paralele su neizbježne. Zbog čega hrvatska zajednica u Njemačkoj ne uspjeva iskoristiti svoje potencijale? Možda zato što je previše okrenuta Hrvatskoj, a manje zemlji u kojoj živi. Nije moje miješati se u njihov rad, ali pitanja su dopuštena.
Hrvatska je više nego zadovoljna djelovanjem Njemačke narodnosne zajednice i podržava njihov rad. Znam da je i Njemačka spremna pomoći migracijskim skupinama u Njemačkoj. Jedino što nedostaje su sadržaji, koji su vrijedni podrške. Nijemci u Hrvatskoj ih imaju.
A Hrvati u Njemačkoj?