događaji, vijesti, najave i aktivnosti Hrvata u Berlinu
Arhitektonska ljepotica 21. stoljeća – Hrvatski arhitekti naš ponos!
tekst: Vesna Kukavica
foto: Arhiva MZL F. Tuđman
Cijela krovna struktura podsjeća na valovite konture mitske zagrebačke Medvednice koja kao da leluja iznad terminala te stvara iluziju lebdećega krova kao izražajnoga znaka u prostoru.
Riječ je o najvećoj investiciji u Hrvatskoj, koja se procjenjuje na 323 milijuna eura, s futurističkim misijom povećanja prometa na pet milijuna putnika godišnje.…
piše: Žarko Delač
Imajući u vidu aktualnu situaciju u najvećoj hrvatskoj firmi nameće se nekoliko činjenica koje ne bi trebalo smetnuti s uma. Naime, govoreći o financijskom poslovanju Agrokora zamjera se poslovodstvu nekoliko stvari ali uglavnom dug prema dobavljačima i preinvestiranje temeljeno ponajviše na kreditima.
Kao ekonomski laik, ipak postavljam logično pitanje: što bi bilo s našim dobavljačima da je koncern u stranim rukama?…
piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa Berlin
Što je frazem?
Frazem je ustaljena sveza koja se ostvaruje kao cjelina i ima vlastito značenje.
Obilježja frazema su: sastoje se od najmanje dviju punoznačnih riječi, veza između članova ne može se mijenjati, riječi u frazemu uvijek dolaze u istom poretku, barem jedna punoznačnica gubi svoje leksičko značenje, uklapaju se u …
Moje ime je Aljoša Đugum, živim i radim u Zagrebu i bavim se poezijom. Do sada sam izdao 3 zbirke pjesama.
Danas poeziju objavljujem na portalu Očaravanje kojeg vodi Marija Juračić, a vidim da je i ona jedna od autorica na Vašem Portalu kao i još neki poznati autori poput Mirka Popovića iz Sarajeva.
Uglavnom, zainteresiran sam za objavljivanje svoje poezije na Vašem portalu, pa me zanima kako se uključiti kao novi član ukoliko ste zainteresirani za suradnju.
O sebi samo još mogu dodati da sam rođen u Pločama i to je to.
I to je to …piše nam Aljoša iz Zagreba. Kratko. Sve ostalo će doći u stihovima.
Čitajte dalje u rubrici Poezija, stihove Aljoše Đuguma.
Doc. dr. sc. don Ivan Grubišić, poznati svećenik, sveučilišni profesor i saborski zastupnik preminuo je u 81. godini života
Don Ivan Grubišić je rođen u Dicmu, 20. lipnja 1936. godine. Maturirao je 1956., u Biskupskoj klasičnoj gimnaziji u Splitu. Diplomirao je 1962., na Katoličkome bogoslovnom fakultetu u Zagrebu, a 1982. i na Filozofskom fakultetu u Zadru (sociologiju i filozofiju).
Doktorirao je 1995. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, s temom Religiozno ponašanje katolika u Dalmaciji sredinom 80-ih i…
Iz naše arhive/ Objavljeno 16.08.2011.
tportal.hr -Intervju don Ivana Grubišića povodom odlaska u mirovinu.
U posljednjem intervjuu koji daje kao župnik, danas, kada se oprašta od svoje zajednice Svetog Roka u Splitu i kada kreće u ‘aktivnu’ pastoralnu mirovinu, don Ivan Grubišić, jedan od rijetkih hrvatskih crkvenih proroka, u izvornom biblijskom smislu toga pojma, upozorava da često i pastiri zalutaju, da su i svećenici umreženi u kriminalu i korupciji i da je to vrhunac zala kojima je Hrvatska premrežena
Don Ivana Grubišića nije potrebno posebno predstavljati jer je…
Proglašeni pobjednici Međunarodnog likovnog natječaja za djecu hrvatskih iseljenika širom svijeta Iserlohn – Neu-Isenburg – Zadar 2017.
Ankica i Ante Karačić
Iserlohn/ Već sedamnaestu godinu za redom organiziramo međunarodni likovni natječaj za hrvatsku djecu širom svijeta. U dosadašnjim natječajima sudjelovalo je 5 000 djece, 300 učitelja i preko 200 škola i udruga iz 18 zemalja: Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije (Vojvodine), Mađarske, Austrije, Švicarske, Italije, Njemačke, Francuske, Nizozemske, Luksemburga, Belgije, Engleske, Slovenije, USA, Australije, Čilea i Argentine.…
Matica iseljenika i Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika
Godina 1967. za Hrvatsku maticu iseljenika (ranije Maticu iseljenika…) – nije samo godina spomena na „Deklaraciju“, već i godina revolucionarnog zaokreta u djelovanju ustanove spram iseljeništva te godina kada je njezin predsjednik Većeslav Holjevac u Matičinu nakladnom zavodu objavio nultu i dosad najcitiraniju znanstvenu knjigu o dijaspori „Hrvati izvan domovine“
Napisao: Ivan Čizmić
U zagrebačkom Telegramu tiskana je Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika 17. ožujka 1967. Deklaracijom je upozoreno na neravnopravan položaj hrvatskog jezika kroz odluke Novosadskog dogovora, te je zatražena ravnopravnost svih jezikā naroda u Jugoslaviji (slovenskog, hrvatskog, srpskog i makedonskog).…
Kažu da smo danas veterani