događaji, vijesti, najave i aktivnosti Hrvata u Berlinu
Piše: Nela Stipančić Radonić
Pitaš me tako obično pitanje seko, tko sam, otkud ja ovdje u ovoj noći dok su svi pozaspali, samo nas dvije na mjesečini, igramo se poput dva labuda, svaka u svom jezeru dubokom i dalekom.
Uzdišem, jer me iznenadi tvoj glas u mukloj noći. Navikla sam na ribe i ptice, na vjetrove i na zime, na tišine i šaptaje, zavidne poglede s obale i glasove prirode, ali na riječi, tople, ljudske, prave…još nisam.
piše: Sonja Breljak
Kako nastane, razvije se i postane jedna plodna, dugogodišnja suradnja na Hrvatskom glasu Berlin? Ova o kojoj ću napisati redak-dva, sasvim izgledno, ima sve preduvjete da takva i bude.
Pa evo, kako to primjerice, započne.
U poštanskom sandučiću Hrvatskog glasa Berlin osvanula je poruka koju nam je iz Münchena poslala Nela Stipančić Radonić:…
tekst i foto: Marija Matijašević
Stružec/ Radionica “Košarica” iz Strušca je dobila još jedne vrijedne ruke, našu članicu, gospođu Jelenu Srednoselec.
Jelena je kreativna mlada mama dvaju tinejdžera, i ima seosko gospodarstvo, koje zahtjeva puno truda i rada.
Zbog posla, ne može Jelena svaki puta biti na radionici, ali kada dođe, puno napravi i ne žali ostati do kraja.…
tekst i foto: Slavko Žebić
Osijek/ Četvrtu godinu za redom Osijek je obilježio Međunarodni dan materinskog jezika, 21. veljače i to prelijepom manifestacijom u velebnoj dvorani Doma hrvatske vojske, koja je okupila više od stotinjak sudionika iz 15.-tak udruga i KUD-ova koje njeguju materinski jezik i svu ljepotu nacionalne baštine.…
tekst i foto: Sonja Breljak
Berlin/ U organizaciji HKD “V.F. Mažuranić i uz potporu HKM Berlin, gostovao je i svoju novu knjigu, u dvorani HKM Berlin, predstavio fra Jozo Župić, nekdašnji župnik u Berlinu, potom u Ludwigsburgu a danas u Münchenu.
Pra Jozo je ovom prigodom predstavio svoju knjigu “Terapija dobrote” u kojoj su (novinarskim izvješćima) zabilježene važne aktivnosti koje je i sam inicirao u župama…
piše: Ivan Tumbas
Gledam, vrime prolazi frtalj po frtalj, mi Bački Bunjevci-Hrvati uvik cupkamo na istom mistu i visčinimose da nam sve iđe potaman, al očin, neiđeno naprid neg nataraške.
Ajak nije kogot bi kazo, ta sve iđe ku podmazano jel pasira punit svoj buđelar i malo po malo vedlikovat svoju ćud, ta ko nebi kad su njevi stari ji naučili kako bolje isti meso, nag suparnu čorbu. Oni nikad ne poste, sve im trbuvi se niki naduvali, virnici pravi kogot bi kazo.…
U tijeku je drugi krug izbora najpopularnijih hrvatskih iseljenika u kategorijama sporta, glazbe, glume i spektakla za nagradu Večernjakova domovnica 2015.
Nogometaš Ivan Perišić i Tin Jedvaj, uz rukometaša Domagoja Duvnjaka te kapetanicu hrvatske ženske reprezentacije Ivu Landeku i kolegicu joj Victoriju Stvorić imaju najveći broj glasova u kategoriji profesionalnih sportaša.…
Komentari na tekst “Dobar znak”
Ivek Milčec/ 25.02.2015./ Čestitam Sonja tebi, (posmrtno Emilu), čitateljima i brojnim suradnicima što svaki na svoj način obogaćuju ovaj naš zajednički portal. Jasno, da nekim čitateljima možda ne odgovara stil, način i sadržaj pisanja pojedinih autora ali to je njihovo pravo na koji način shvaćaju i prihvaćaju slobodno i demokratsko novinarstvo. Kaj se mene osobno tiče, počašćen sam što mogu pisati kolumne za sve čitaniji portal HG Berlin, a tebi Sonja želim da i nadalje uspješno uređuješ i vodiš ovu itekako popularnu i čitanu internet stranicu.…
Trebaju li nam učenici koristiti laptop ili ostajemo kod dosadašnje prakse sa teškim školskim torbama?
piše:Dražen Katić
Ova tema je vrlo važna jer zadire ne samo u financijsku problematiku roditelja, već predstavlja i jedan etički problem. Problem teških školskih torbi se tiče kako Republike Hrvatske tako i cijele Europske Unije.
Činjenica koju svi znamo je da školska torba osnovnoškolca teži između 5 i 8 kg. Također je činjenica da kod male djece to iznosi oko 1/3 tjelesne …
piše: Ivona Sekulić
Kad pogledamo unatrag, lakše je nabrojati pošasti svih mogućih bolesti koje su danas izlječive, nego bijele kuge – kojoj nema lijeka, već se unaprijeđuje.
Hrvati su, posebice, odlazili iz domovine u dva veća navrata (da ne nabrajamo one konstantne, manje) a prvi je bio za vrijeme nesretne Jugoslavije, drugi sada – u vrijeme recesije i kraha ekonomije. …