MOJ SUSID ŠJOR TONI

ŠTORIJE IZ MALOG MISTA
piše: Jadran Šantić Šangarelo

Davno kad san bija dite puno san se igra oko mora. Stalno san bi na mulu stivava morske piljčiće, baciva i u more pravija kola na morskoj površini, lovija sa trstikon oli tunjon glamce, babice, špariće a zna san dikod ulovit i lipega arkaja, oli kakvega ciplića ma znala se bogami zajebat i orada, a da ne govorin o malin fratriman, kneziman, pirkan oli kanjciman.

Sve san ja to nosi mojon Noni i ona bi ako je bilo obilata lova frigala na maslinovon uju, a ako je bilo mižerjasto skuvala bi…

više

ČIM JAČU!

IZ DRUGIH MEDIJAwww.crckarije.com
S debelim bokovima, jakim ručetinama, zdravo rumena u licu, pobožna i nevina, trebala je biti svaka snaha, odnosno žena sinčića nekadašnjih seoskih majki i očeva. U nastavku slijedi članak o snajkama i kakve su to one bile do, nama ne toliko davne, prošlosti.

Marija, Milka, Rozalija, Magdalena i ostala tradicionalna imena, bila su poželjna u svakom domu, a još ako bi znale pripremiti hladetinu i čvarke koje su, uz kruh sa solju i masti svakog jutra…

više

NE TREBA NAM ZAKON O ISELJENIŠTVU!

RAZGOVOR S DRAGUTINOM LESAROM
razgovarao: Emil Cipar

Izbori bili i prošli i rezultat je svima poznat. Skoro niti jedna stranka nema razloga za slavlje, niti treba biti nezadovoljna porazom. Za „kukuriku“ dolazi teško vrijeme „znoja i suza“, a za HDZ je to izvanredna prilika za novi i pošteni početak. Birači su kaznili njihove „duge prste“ i lopovsku politiku, ali desnica je itekako potrebna u hrvatskom društvu.

Ipak jedna stranka i jedan čovjek, apsolutni su pobjednici ovih…

više

GLIBUŠA

Piše: Rajko Glibo
Kada sam bio malecki jednu naočitu ženu u zaseoku Marići sela Donja Vast zvali su Glibuša. Krupna žena u ramskoj narodnoj nošnji zračila je veseljem. Opazio sam da do nje puno drže muški iz njezine generacije. Imao sam prema njoj blago dječje strahopoštovanje.

Kroz život sam shvatio da djevojke iz roda Glibo nakon udaje i uzimanja novog prezimena zovu Glibuša  …što im prešutno prija. Onda sam dugo bio klijentom demografije.  Krčio sam…

više

SAT POVIJESTI IZ PRVE RUKE

UČENICI I NASTAVNCA IZ POŽEGE POSJETILI REICHSTAG U DRUŠTVU PARLAMENTARNOG ZASTUPNIKA JOSIPA JURATOVIĆA
tekst i foto: Sonja Breljak …foto album ispod teksta
Berlin/
U Berlinu nije problem posjetiti Reichstag, sjedište njemačkog parlamenta. Slovi i inače za turistički najposjećeniju berlinsku znamenitost. Od preseljenja državne vlasti iz Bonna u Berlin, 1999. godine, Reichstag je posjetilo, ni manje ni više nego 25 milijuna posjetitelja. Slobodno je to svima. Ulaz je besplatan. Treba samo odvojiti vrijeme, stati u podugačak red onih koji su došli na istu ideju, pričekati pola sata -sat, manje ili više, ovisno o …

više

KORALJI I SUDBINE

Piše: Nikola Šimić Tonin
Spužvarstvo je poznato još od staroga vijeka. Stanovnici otoka u Egejskom moru spominju se kao prvi spužvari, koji su proširili spužvarstvo i na ostale dijelove Sredozemnog mora. 

Sve do polovine 19. stoljeća europsko tržište se opskrbljivalo samo mediteranskom spužvom, a tek oko 1840. otkrivena su područja u podmorju Bahamskih otoka gdje su razvijena gusta naselja kvalitetnih spužvi.

više

DOČEKALI SVETOG NIKOLU

KRATKA PISMA IZ DOMOVINE
piše:
Marija Matijašević
Stružec/
Nakon Svete mise u našoj župi, djeca su predstavila mali program na temu svetog Nikole. Ispred oltara su učenici s vrijednim vjeroučiteljima, napravili od kartona velike čižme i lik svetog Nikole. Omiljenom dječjem svecu su iza glave na grančicama visjele svjetleće žaruljice i  darovi.  No, najprije  su predškolske djevojćice napravile modnu reviju i izašle u modernim kratkim haljinama pred oltar. Na iznenađenja sviju, na nogama su imale velike tatine zelene čižme i velike bakine crne čižmice, …

više

SRETAN I(LI) ČESTIT BOŽIĆ!

Emil Cipar
Sretan ili čestit Božić! Velika dilema. Puno je riječi koje smo 1990. preuzeli bez ikakvog razmišljanja i sada ne znamo što ćemo s njima. Čestit je arhaizam, pa ga ne bi trebalo rabiti, ali ako  iste kriterije upotrebimo kod svih arhaizama koje danas postoje u jeziku stvorit ćemo kaos. Osobno nisam nikada prihvatio čestit, ali svatko ima pravo imati svoje mišljenje. Pitao sam jezikoslovce …ni oni ne znaju. Najzgodnije i najsmislenije pojašnjenje našao sam na web-u. Nažalost, autor…

više