Hrvatski Glas Berlin

Hrvatske umjetnice u galeriji Prima Centar Berlin

JEDANAEST   VIZIJA  O ŽENAMA

piše: Sonja Breljak

hrvatske umjetnice u Berlinu/foto: © Sonja Breljak

U  berlinskoj galeriji  “Prima centar” otvorena  je skupna izložba  jedanaest suvremenih hrvatskih umjetnica. Među njima su Nina Brkić, Nena Brkić, Tajči Čekada, Marija Lopac, Anja Maleć, Marina Paulenka, Ivana Režek, Gabrijela Rukelj, Vesna Šantak, Diana Šimek i Martina Vrbanić.

Projekt  pod nazivom ”Jedanaest vizija” organizirala je Ivana Režek, grafička dizajnerica iz Rijeke. Svaka od umjetnica  izložila je radove koji su najtipičniji za njen umjetnički stil, povezane zajedničkom inspiracijom – ljudskim likom uz izražen određeni aspekt ženstvenosti.…

više

Trenuci za razmišljanje

ČEŽNJA ZA UZVIŠENIM

dr. Adolf Polegubić

Iz predgovora: Knjiga prigodnih meditacija dr. Adolfa Polegubića, glavnoga urednika mjesečnika hrvatskih katoličkih misija i zajednica u Njemačkoj,Živa zajednica, koji od 1978. objavljuje Hrvatski dušobrižnički ured u Frankfurtu na Majni, plod je njegove dugogogodišnje suradnje, od 2002. do 2009., u emisiji „Radio Forum“ WDR-a (Westdeutscher Rundfunk Köln) iz Kölna u rubrici Katolička duhovna riječ „Trenuci za razmišljanje“…
Meditacije su kratke i jezgrovite, uvjetovane kratkoćom trajanja emisije, protkane prigodnim citatima. U sebi imaju jasnu poruku kako Bog na kraju uvijek pobjeđuje te kako nikada ne smije u životu nestati vjera u pronalaženje izlaza, bez obzira koliko se činilo da je problem velik i nerješiv…” Knjiga je izišla iz tiska 2010. godine.

Ljudska nestabilnost

Koliko smo puta u svome životu bili povrijeđeni zbog neke zločeste riječi ili čina, zbog nečega što nismo zaslužili, a upravo nam se to dogodilo. Dobro nam se vratilo zlom. Pritom naša nutrina spontano reagira, buni se, ne možemo shvatiti zašto se to događa u ljudskoj naravi.

više

U posjetu likovnoj sekciji

Crtačka škola / foto: © Sonja Breljak

ŠKOLA  KOJU  ODRŽAVA  LJUBAV

piše: Sonja Breljak

Ima tome  točno desetak godina, kako je u vrijeme dok je u Berlinu svećeničku i župničku službu  obavljao fra Jozo Župić, kako je u Hrvatskoj katoličkoj misiji počela s radom Crtačka škola pod vodstvom  akademskog slikara,  Zvonka Kermca. Pokazala svojevremeno  ova škola  kako i među Hrvatima u Berlinu ima zainteresiranih  za likovne radove, kistove i boje, pa sve uskoro urodilo iznimnim rezultatima, izložbama, katalozima,  nagradama u dalekom Japanu. …

više

KRIVI SMO MI

ZNA SE!
piše: Emil Cipar

Hrvatska zemlja znanja… Mi pripadamo Europi odavno… Mi smo izmislili demokraciju…
Ovakve i slične parole čuli smo često. Bile su to izjave političara, naslovi i teme u medijima… Tko će s nama, gdje nam je kraj?
U zadnje vrijeme mediji i narod preplavljeni drugim temama i naslovima: Pljačka državne imovine …provalio u ljekarnu zbog dječje hrane …sinovi saborskog zastupnika HDZ-a pretukli policajaca …novo rekordno inozemno zaduženje…
Ispadne da Hrvati ne mogu bez patosa bez ushićenja i depresije, kao…

više

VRIJEME ZA RAZMIŠLJANJE

Iz novinarske bilježnice
piše: Sonja Breljak

Naslov ove kolumne  mogli  bi potvrditi posebno u ove dane. Baš je takvo vrijeme. Vrijeme za razmišljanje. Započelo prošloga tjedna  vrijeme korizme. Vrijeme priprave za Uskrs. Svojevrsne duhovne obnove. I razmišljanja.  O sebi. I drugima. Kako je drukčije moguće doći do spoznaje. Do zaključaka. Do obnove. Promjena.  A potrebne  su i pojedincima  i šire, obitelji, zajednici, društvu……

više

MANJE JE VIŠE

ZNA SE!
piše: Emil Cipar

foto: Jutarnji list

Od 18.veljače 2010. Hrvatska ima novog predsjednika. Što to znači, pokazat će vrijeme …bilo bi glupo činiti tako, kao da znam što će se dogoditi i šta to za nas znači.
Svečana inauguracija ne ostavlja mi puno mjesta za optimizam. Ivo Josipović odaje dojam čovjeka, koji će se boriti za pravdu. Na predsjedničkim izborima dobio je moj glas, ali ne zato što je bio moj prvi izbor, već zbog toga da ne bi pobjedio Bandić, a on sigurno nije simbol pravde. S Bandićem bi zavladalo kumstvo i rodijaštvo, a ta vremena bi stvarno trebali zaboraviti.
Ne znam zašto, ali mi ni kod Josipovića nikako ne dolazi  oduševljenje, koje sam imao kod izbora Obame. Nedostaje mi onaj…

više

Hrvatska darovala instrumente njemačkom orkestru

foto: © Sonja Breljak

piše: Sonja Breljak

BISERNICE  I  BRAČ  ZA  „WELLEBIT 1902“

Ugodan  događaj i susret u Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Berlinu. Veleposlanik RH dr. Miro Kovač predao je u ruke predstavnika njemačkog tamburaškog orkestra, točnije „Tamburaschen Chor Wellebit 1902 Berlin” , instrumente koji su kao dar ovom orkestru stigli od hrvatskog Ministarstva  za kulturu. Tri vrijedna tradicionalna instrumenta, dvije bisernice i jedan brač, predao je hrvatski veleposlanik njemačkim glazbenicima, odajući im ujedno i priznanje i zahvaljujući za dugotrajno održavanje i njegovanje hrvatske glazbe  u Njemačkoj.…

više

PONUDA KOJA SE NE ODBIJA

PODUZETNIK DARIO MAGAŠ PREDLAŽE  SOCIJALNE PROJEKTE
piše: Sonja Breljak
Za nedavnog sastanka uprave SD Croatije, hrvatskog društva s više od dvije decenije dugom tradicijom, čuli smo  zanimljive prijedloge  što ih je iznio poduzetnik Dario Magaš. Prijedlozi su to koji  bi mogli znatno utjecati na budućnost ovog i drugih hrvatskih društava u Berlinu, Njemačkoj i drugdje. Hrvatska udruženja  naime, skoro sva do jednoga, pate od nedostatka pravog sadržaja. Onaj aktualni  sveden  je na folklor, njegovanje tradicije i odvojen od stvarnog života zemlje u kojoj djeluju pa time imaju i sve manji broj članova. Posebno se  u sadržaju  hrvatskih društava ne nalaze  mladi, rođeni, odgojeni i integrirani u njemačko drušvo. Zato ne sudjeluju u radu, dolaze tek sporadično o kojoj zabavi i drže se po strani.

Prijedlozi koje je iznio berlinski Hrvat, poduzetnik, i voditelj društava koja se bave socijalnim projektima, Dario Magaš, od one su vrste koja se ne odbija. Uključuju, naime, aktiviranje društava  i udruga Hrvata u provedbu socijalnih projekata koje financira grad, država, Europska unija. A sve to, uz zadržavanje i aktivnosti kojima se udruge sada bave. – Zovem se Dario Magaš. Iz Vinkovaca sam, točnije Dalmatinac iz Vinkovaca. Naime, djed je iz Imotskog, otac iz Zadra, selo Magaši kod Posedarja. A ja sam se rodio u Vinkovcima gdje je došao otac i upoznao majku.  Od svoje 15-te godine živim u Berlinu. Završio sam ovdje  srednju školu, studirao, diplomirao gospodarstvo, specijalizirao bankarstvo, potom otvorio menedžment -savjetodavnu tvrtku za mala i srednja poduzeća koju i danas vodim. To je Magas Menedžment Consalting, ispričao nam je Dario Magaš, pojasnivši svoju trenutnu djelatnost i projekte namijenjene i hrvatskim društvima. –  Do 2006. godine sam bio samo poduzetnik. Od te godine sam to ostavio i počeo   jedan novi, socijalni život. Radio sam u jednoj velikoj tvrtki, „Tandem“, bio voditelj u raznim socijalnim projektima i onda otvorio nešto svoje. To je  „Fuch aus Berlin“.  Registrirano smo društvo od opće društvene koristi i posebnog povjerenja.  Imamo tri segmenta djelovanja. To su: obrazovanje, kretanje u sportu i prehrana i odgoj. Sve je povezano s cjelokupnim razvojem čovjeka, ponajprije djeteta.  Otkrili smo projekte koje ovo drušvo treba i zato ih i želi i može  financirati. Naime, postoje značajni deficiti u smislu odgoja djece. Nudimo rad na kretanju djece s loptom. Partneri su nam škole, dječiji vrtići i klubovi evo upravo poput naše Croatije. Sve projekte koje imamo razvijamo  zajedno s mojim Institutom za kretanja i psiho-motoriku.  Danas ne razmišljamo o tome kako ćemo bolest liječiti nego što investirati  da ne moramo liječiti, da ostanemo zdravi, to je prevencija. Dijete koje se zdravo ne hrani i ne kreće, nije zdravo a neće biti ni zdrav  odrastao čovjek. Taj  projekt kretanja s loptom sam ponudi Croatiji.  Croatija može ponuditi  zajedno s nama i razne kampove za djecu gdje bi se radilo na kretanju djece s loptom. Projekte bi financirali Job centri za djecu čiji roditelji to ne mogu sami plaćati. To je projekt  sa 3000 škola kao partnerima.  Radi se o tome, da se dijete pokrene, učlani u klub, ispravno hrani. Naši projekti nisu vezani uz riječi- nešto znati ili  biti veliki nogometaš, nego uz riječi- ne biti sam, biti u društvu, naučiti neka pravila.  Ovdje imamo američku situaciju. Roditelji rade po cijeli dan u želji da zarade što više. Djeca su prepuštena sama sebi. Moja motivacija je nešto djeci dati. Zaslužuju da se  njima više bavimo. U Njemačkoj se od ukupno  90 000 raznih  klubova i društava, njih 15 000 bori za egzistenciju. Da  hrvatski klubovi ne bi bili među njima,trebaju  projekte, novu ponudu, sadržaj. To je ono što u našim klubovima trebamo shvatiti. Nova generacija treba nove sadržaje, a njih trebamo  tako kreirati da mladi ljudi sami dolaze. Predložio sam im i proširenje sportova a ne da samo imaju nogomet, potom  da uključe umirovljenike koji imaju vremena a usamljeni su. Isto tako treba uključiti i djecu u invalidskim kolicima, aktivirati sve a ne samo one koji znaju igrati nogomet.  Mi u Berlinu imamo barem 2-3 tisuće hrvatske djece. A nigdje ih nema. Prije su nam drugi bili krivi a sada smo sami krivi. Trebamo se pokrenuti. Došlo je novo vrijeme, novi ljudi. I to treba za njih učiniti, rekao nam je Dario Magaš potvrđujući nam da će svoje prijedloge o zajedničkim  socijalnih projekata iznijeti svim udruženjima  Hrvata u Berlinu pa i šire u Njemačkoj.  Ukoliko bude interesa za suradnju, projekte socijalne prirode,  poput nogometne škole ili zdravstvene rehabilitacije s loptom, informativnog centra, savjetovališta, obuke na računalima za odrasle, izrade web strana i slično, ponudit će potom, prijedlog projekata godišnjoj konferenciji svih Job centara u Berlinu gdje će biti odlučeno koje od tih projekata želi financirati grad i država Berlin. Tako bi kroz usvojene projekte i društva dobila financijsku potporu države i ne bi se održavala samo od članarine i sponzorstva. Bilo bi to rješenje za sveobuhvatan, sadržajan, suvremen i dug rad, djelovanje i život i hrvatskih društava, zaključio je 46-godišnji Dario Magaš koji već, zajedno s berlinskom Croatijom razrađuje projekt Hrvatske nogometne škole u kojoj bi djeca nakon škole, najprije objedovala, radila školske zadatke pa potom trenirala.…

više

Glasni govornik

Iz novinarske bilježnice

piše: Sonja Breljak

Dvoranski nogomet među berlinskim Hrvatima, došao na svoje. Ekipa SD Croatije osvojila naslov prvaka sjeveroistočne Njemačke. Po titulu išli u Neuenhagen, sat vremena vožnje od Berlina, u nekadašnji DDR. Takve stvari saznam od onih koji su u Berlinu duže. Nova sam ovdje, tek petnaestak godina gastarbajterske  „službe“ , pa mi granice granica bivšeg sistema, nepoznate. A i meni su samoj, granice i „granice“  iz kojih dolazim, prisjele, pa ne volim ni slušati o tome.

Sve u svemu, proveli tamo, u sportskoj dvorani jednog mjestašca, naši mladi nogometaši,  cijeli dan. Pa i ja s njima. Nimalo dosadan…

više

Prilog o jeziku

piše i uređuje: Lucijan Brumnjak

MOJ HRVATSKI -VEZA STOLJEĆA I NARAŠTAJA

Da bi se pisalo o jeziku najprije ga treba poznavati, dobro naučiti i zavoljeti.
U knjizi “TAJ HRVATSKI”, priredio Ante Selak, Školske novine-Zagreb 1992. pronašao sam
prilog poznatog kroatiste Dr.Stjepka Težaka, pa ga ovdje donosim:…

više