DIPLOMACIJA KAO SUDBINA

Nakon što je dobio počasnu Globalnu nagradu za javnu diplomaciju koju je ove godine po prvi puta dodijelio Diplomatic Council (DC) i Diplomat Magazine, otvorio brojne diplomatske i ine skupove, organizirao proslavu Dana državnosti, dodijelio Počasnu povelju “Wellebitu”, posjetio razna hrvatska udruženja i misije, te potaknuo i organizirao ili bio sudionik brojnih događaja, dr. sc Gordan Grlić-Radman, veleposlanik RH i Njemačkoj odlazi na čelo Ministarstva vanjskih i europskih poslova. Evo razgovora kojeg smo s početka godine vodili s budućim ministrom vanjskih i europskih poslova.

Iz naše arhive/ objavljeno 09.02.2019.

Dr. sc. Gordan Grlić-Radman, veleposlanik RH u Njemačkoj:Često znam istaknuti primjer kako veleposlanik u drugoj zemlji zastupa cijelu reprezentaciju, a navija li za neki klub, to je njegova privatna stvar. Ovdje sam kako bih zastupao sve hrvatske građane.”

razgovor vodila i fotografirala: Sonja Breljak

Došli ste u Berlin krajem 2017. godine i evo ovdje proveli već dva Božića. Budite ljubazni, osvijetlite nam i podsjetite se i sami tijeka vaše diplomatske karijere. Jeste li kao dijete, kao mladić, maštali o poslu kojim se danas bavite i kako ste, kojim putem, došli u diplomatske vode?

002– Nakon gimnazije i fakultetskog obrazovanja, završio sam u Švicarskoj. Moj otac je želio da steknem neko iskustvo, dodatno obrazovanje, bio sam tri mjeseca u Švicarskoj i vratio sam se kako bih odslužio vojni rok. Sada, znate ono, bio sam u Švicarskoj, zemlji koja i traži, ali i nudi puno, tako da sam nakon vojske odlučio vratiti se. U Zagrebu sam diplomirao na Poljoprivrednom fakultetu, na ekonomskom odsjeku. Studij sam završio po očevoj želji, iako sam imao drugih preferencija. Naime,…

više

LIBERALIZAM JE KORISTAN ILI ŠTETAN

tekst: Žarko Delač
Da problemi s taksijima nisu samo „privilegija“ Dubrovnika i Splita čiji su se gradonačelnici pobunili protiv liberalnog zakona o taksi službi može se pokazati i na primjeru Zagreba.

U želji za zaradom čak su se i mnogi stranci u hrvatskoj metropoli uključili u taj posao. Pri tome  im vozilo nije samo sredstvo za rad već i život. To znači da u vozilu spavaju na parkirališnim mjestima, obavljaju higijenu tj. peru zube i naravno nešto i prezalogaje. Usput uče i hrvatski jezik kako bi mogli što bolje komunicirati s …

više

NEK´ SRCE ZAPOVIJEDA

Prije 500 godina u Portugalu je rođen čovjek koji se zvao Juan Ciudad. Imao je težak život. Na svojoj koži je osjetio što znači biti teško bolestan. On je, dakle – tada, utemeljio prvu bolnicu za psihičke bolesnike. Osnovao je i Bolnički red Svetog Ivana od Boga – to je red Milosrdne braće koji je i u Hrvatskoj osnovao prvu katoličku bolnicu.

piše: Verica Jačmenica-Jazbec, dr. med.

bolnica_sv._rafael_referenceKrajem 2011. godine  otvorena  je u Hrvatskoj prva katolička bolnica koja se zove „Sveti Rafael.“  Nalazi se u Slavoniji, u mjestu Strmac, u šumovitom predjelu na južnom obronku Psunja. Udaljena je desetak kilometara od Nove Gradiške.

Na tom mjestu se sedamdesetih godina 20. stoljeća nalazila bolnica za djecu koja su bolovala od tuberkuloze pluća. Tada je u Hrvatskoj bilo uvedeno obvezno cijepljenje protiv tuberkuloze i ta se bolest počela povlačiti. Djeca više nisu tako često obolijevala.…

više

LUTANJA

Dragica Šimić
Zalutah kamo, što li tražih,
Dal´ zelenog lišća ja sam jesen?
Jel´ umro u meni životom slomljen
Taj cvijetak bijeli, nježan, zanesen?

Odlutah kamo iz sebe same
Iz široke duše u surove zime,
Dal´ su mi riječi oblaci tame
Dal´izgubih nježnost, sebe i rime?…

više

RAZGOVORI S PJESNIKINJOM

I naša suradnica, Dragica Šimić, gošća je 29. po redu tribine Razgovori s pjesnikinjom koju vodi Ana Horvat

ana horvatZagreb/ Kako javlja i Hrvatska izvještajna agencija (HINA), u srijedu 17. srpnja u 19 sati, održat će se u Antikvarijatu “Jesenski i Turk”, (u Preradovićevoj 5), 29. tribina Razgovori s pjesnikinjom koju vodi poznata pjesnikinja, Ana Horvat.

Gošće Ane Horvat ovog su puta pjesnikinje Senka Slivar i Dragica Šimić, suradnica Hrvatskog glasa Berlin čiju smo prvu knjigu poezije “Šapat kroz vrijeme”, nedavno promovirali u knjižnici Dugo Selo.

Razgovore s pjesnikinjama glazbom će…

više

PLAVE BESIDE

Prije mjesec dana iz tiska je izašla  3. zbirka poezije naše suradnice Vanje Škrobica, pod naslovom “Plave beside”. Donosimo dio iz recenzije prof. Ljubice Srhoj.

SJEĆANJE NA PROLAZNOST

Ljubica Srhoj, prof. hrvatskog i engleskog jezika

besideTreća zbirka čakavske poezije Vanje Škrobice tematski je podijeljena na tri dijela. Ova je tematska podjela samo uvjetna. Ona slijedi teme prethodnih zbirki kako po načinu izričaja tako i po prepoznatljivosti pjesničkog stila.

No, ova zbirka je i drugačija. Ne po temama, ili po iskrenosti iskazana svjedočanstva o osobnom iskustvu života, nego prvenstveno po sažimanju kolorita.

Ostala je samo plava boja – duboko modrilo u upitniku tame (…). Kolorit je, kao prije, konstantni ključ koji ističe originalnost izričaja.

„Šušti lišće, minja koluru, jesen je/ još bokun pa će nestat izmrvljeno, mokro/ u kaški uspomena na davna vrila lita/ žal se na plaži povuka, izoštrija se od snage mora/  nebo su večeras zatvorili oblaci i nike tužne kiše/ ko će vratit kolure dugi?“  

više

TIRAMOLA

Vanja Škrobica
od špaga, konopa, žice
joli zeru moderna od plastike
nategnuta od brokve do brokve, od ponistre do ponistre
pod baratulon, na štradi, kontra vitru, prema suncu
stalno je vučedu i potižedu
na njon visidu:
bičve
šotane
trliš…

više

“WELLEBITOV” DIVNI, LJETNI KONCERT

tekst i foto: Sonja Breljak… foto album

IMG_6462Berlin/ U evangeličko-metodističkoj crkvi “Lindenkirche”, u netom prošlu nedjelju bio je i glazbeni blagdan. Naime, u crkvi je, kao što to čini i dugi niz godina, svoj ljetni koncert održao Tambouraschen Chor Wellebit 1902.

O, da, od ovog tamburaškog orkestra, kojeg je davne 1902. godine osnovao Hrvat Franz Krznar ( i u njemu nakon njega nikad više nije svirao nitko od Hrvata) te ga blagoslovio imenom, instrumentima i repertoarom koji…

više

ZAŠTO BI SE BRANILA

piše: Kitana Žižić
Dok je bila mala, Lelija je sebe smatrala sretnom.

Odrastala je u velikoj obitelji, u kojoj je naučila što znači biti voljen i osjećati se zaštićenom od svega izvana, kao da je obitelj čvrsto omotana nekakvim zaštitnim ogrtačem, koji je nemoguće probiti, čak ni okrnjiti najmanjom rupicom. Jer bi i najmanja rupa mogla biti problem. Kroz nju bi istjecala ona divna grijajuća toplina, koja drži na okupu mikrokozmos sretne obitelji.…

više