Suosjećanje, sućut ili saučešće?

 

Iz naše arhive/ objavljeno/ 09.04.2011

MALI JEZIČNI SAVJETI
Časopis Jezik

Kako komu priopćiti da u svojoj duševnoj boli nije sam, nego da tu bol dijelimo? U europskim jezicima prisutne su dvije smjernice, a oslanjaju se na spomenute riječi: dijelitibol.
Poslužimo li se latinskim izrazom, upotrijebit ćemo riječ dolor, pa tada kondoliramo, doslovno subolijevamo. I engleski će se poslužiti tim izrazom te će se izražavati condolences, no engleski se može poslužiti i grčkim izrazom za sućut, koji glasi sympathy.
Na novogrčkom je moguće suosjećati izraženijom boli u složenici…

više

ODLAZI MOJ NAROD

Hoće li im itko poviknuti: “Vratite se!”?!

tekst: Josip Mayer
Man with a boarding passViše nikoga ne čudi  što se danas  mnogi mladi ljudi iseljavaju iz Hrvatske.

Iseljavaju  se iz Slavonije, Dalmacije, Istre, Zagreba… a vjerojatno i iz drugih krajeva naše domovine. Nakon prvog vala naših iseljenika onih 60-ih godina na dalje, polako odlazi i drugi val.

Ne idu oni uvijek baš samo  trbuhom za kruhom, kao što smo mi…

više

UMJETNOST- ODRAZ BOŽJE LJEPOTE

Eva-Kirchmayer-Bilic-082014-roberta-fBerlin/ U petak, 05. studenog u 19 i 15 sati, Hrvatska katolička misija Berlin organizira predavanje koje će održati prof. Eva Kirchmayer-Bilić.

Predavanje prof. Kirchmayer-Bilić ima naslov: “Umjetnost kao odraz Božje ljepote”.

– Eva Kirchmayer-Bilić je pijanistica, profesorica na glazbenoj akademiji u Zagrebu  i urednica glazbene rubrike u tjedniku za kulturu “Hrvatsko slovo”.

Nastupala je u Hrvatskoj, Sloveniji, Vojvodini, BiH, Italiji, Austiji, Njemačkoj, Irskoj i Egiptu te u desetak gradova u SAD-u.

više

PROBUDI SE ZAHVALAN ZA SVE

piše: Katarina Pavlović
katarinaUplovite li ikada u svoju nezahvalnost!?

Uhvatite li sebe za ruku i kažete: „Stani, nisi u redu!“

Mi, ljudi. Nezahvalni smo.

Mene ovih dana, dok kiša pada, uvijek boli glava. Što zbog kronične upale štitnjače, što zbog svih tih lijekova što ih gutam. Boli. Promjene bole. Znala bih nekada sama kukati: „Joj, užas! Zar baš mora?“

više

PROJEKT ZVAN ČEŽNJA

piše: Igor Matijašić
images (1)
Trebao je to biti jedan od najznačajnih dana u povijesti Babine Grede, mjesta u Vukovarsko-srijemskoj županiji koje broji gotovo četiri tisuće stanovnika.

U ožujku 2014. na web stranicama OŠ „Mijat Stojanović“ osvanula je dugo očekivana obavijest – stvoreni su svi preduvjeti za ostvarenje školskog sna, izgradnje nove sportske dvorane.

Osigurana su financijska sredstva, na javnoj ponudi izabran je…

više

GLAZBA POVEZUJE

Adria-Ensemble Papandopulu za rođendan

tekst: Ana Kirchmayer-Wonnemann
ana kOsnabrück/ Stotinu i desetu obljetnica rođenja, te dvadeset i petu obljetnicu smrti velikoga hrvatskog skladatelja i dirigenta Borisa Papandopula (Honnef na Rajni, 25.veljače1906. – Zagreb, 16.10.1991.) u dva navrata je obilježio i njemački komorni sastav Adria-Ensemble kojem je suosnivač hrvatska violinistica  Ana Kirchmayer-Wonnemann.

Svi članovi Adria-Ensemblea stalni su članovi Simfonijskog orkestra Osnabrück (Osnabrücker Symphonieorchester) koji…

više

PROSJAK

Ivica Smolec
bijele-ciklameNe osjećam više ni vjetar ni glad,
toplo je i udobno ovdje dolje.
Dugo sam živio, nisam umro mlad,
al’ nikad mi nije bilo bolje.

Križ je već truo, drač buja na grobu,
al’ ne tražim ja mramorne zide.
Sad imam svoju malu sobu
i sretan sam, dobro mi ide.…

više

POTRAGA ZA IZGUBLJENOM LJUBAVLJU

”USTAV REPUBLIKE HRVATSKE” – POTRAGA ZA IZGUBLJENOM LJUBAVLJU (2. dio)

piše: Dražen Radman
ustav
Glavni glumac filma ”Ustav Republike Hrvatske”, Nebojša Glogovac, u jednom nedavnom intervjuu  izjavio je kako film ‘otvara pitanja mogućnosti da nekoga prvo dobro upoznamo pa da tek onda možemo nešto znati i reći o njemu.’  S tim u svezi, ne kažem da Rajko Grlić i Ante Tomić nisu htjeli progovoriti o ljudskoj strani svojih filmskih likova. O strani koja je kompleksna i nije samo crno-bijele naravi. O tome sam, uostalom, pisao u prvom dijelu svog osvrta.

Je li Grlićev i Tomićev  film zaista ‘vraški precizna slika Hrvatske’?

više

SISVETE

tekst: Ruža Silađev   …Iz knjige “Divani iz Sonte”

Beru se kukuruzi. Međ‘  kukuruzma bundive. Velike, male, turkinje i ‘ne crvene za marvu. Kad naidemo na male o’ma mislimo na našu dicu doma. Snotamo od koje će kako kandelo ispast za ‘voga našega maloga, jel za noga. A, kandelima  za Sisvete su se radovali ka’ su bili mali i naši dide i prandide.

Otkad znamo za se na Sisvete poslipodne, očevi, stari i dide imu „dužnost” pripolovit i izdubit male bundive, samo turkinje, što…

više