događaji, vijesti, najave i aktivnosti Hrvata u Berlinu
Predstavljen zbornik radova s Prvoga iseljeničkoga kongresa
tekst: Diana Šimurina-Šoufek
foto: Snježana Radoš
Zbornik su predstavili ravnatelj HMI mr. sc. Marin Knezović, dr. Ivan Rogić, dr. Ivan Čizmić, dr. Franjo Maletić, fra Josip Bebić i dr. Marin Sopta, a promociju je vodila prof. Tuga Tarle
Nakladnici, Hrvatska matica iseljenika i Centar za kulturu i informiranje Maksimir, priredili su 19. listopada predstavljanje zbornika “Hrvatska izvan domovine”.…
Marijan Viduka, najveći pridraški meštar vica …
Odabrao, pripremio, uredio, snimio: Zvonko Čulina
Iako „svako vrime nosi svoje brime“, „svako vrime nosi i svoj vic, šalu, pošalicu, ironiju, parodiju“ – pa tako i ovo naše podneblje i kako se kaže, „ko što voli nek izvoli“.
Od pamtivijeka, ljudi su posvud pa tako i kod nas ovdje, narodski, u svakoj prigodi; za vrijeme zajedničkog rada, okupljanja, fešti ili nekom drugom zgodom u slobodnom vremenu, kod bućanja, briškule, uz ognjište, gumna, na plažama, idući na bunar, sajmove ili u „penu“ bili puni spontanih ili smišljeno – zafrkantskih dosjetki i kako bi rekli, to ih je u svoj svojoj svakodnevnoj muci „kripilo i držalo“.
I u Pridragi se mnogi, posebno iz nedavnih vremena još sjećaju nama dragih i bliskih, tako-reći lokalnih bohema…
piše: Martina Budimir
(napisano 18. rujna 2015.)
Dok ovo pišem, čitam vijesti o zatvaranju svih graničnih prijelaza prema Srbiji. Srbijanski političari spuštaju Hrvatskoj kako je njena humanost trajala puna dva dana. Tema o izbjeglicama neizbježna je, top vijest kamo god se okreneš.
Dugo sam se premišljala napisati što ili ne. Sjetila sam se one stare: „Mišljenje je kao gxxxxa, svatko ga ima. Ne moram biti …
piše: Katarina Pavlović
Biti dobar znači biti svašta. Rijetki su ljudi dobri. Trudim se, možda previše.
U konačnici, ponekad, upravo to definiram kao problem. Predobra sam.
Sve što mi se događa gledam sa sto strana, ali najviše sa one svoje empatične. Stavljam se ljudima u kožu. Hm. Zvuči dosta čudno, ovaj put ne bih komplicirala, što inače isto često radim. …
U svijetu se slavi Dan kravate! Uz središnju proslavu u Zagrebu, nizom prigodnih izložbi i aktivnosti kravatu će se slaviti sve do kraja listopada.
Zagreb/ Brojni građani i turisti imali su priliku pratiti pravi spektakl na Trgu sv. Marka gdje su Omišljani predstavili svoju povijesnu feštu Stomorinu, uključujući vezivanje i dizanje „bandire“ – stijega ukrašenog svilenim maramama (facolima).
Naime, od pamtivijeka su se u hrvatskom narodu muškarac i žena obećavali jedno drugom upravo darivanjem rupca.
Tako je rubac postavio svojevrsne temelje kravati koja je od…
Stjepan Poljaković
Onaj čudni osjećaj, kada imate nešto za reći ali prije toga bi htjeli izbaciti iz grla i misli ono što vas provocira. To se meni događa.
Napisao sam članak o predizbornim događanjima ali sam ga i obrisao jer pitam se, ima li smisla ikome išta reći?
Navikao sam se da na ono što ne mogu realno mjenjati gledam s dozom humora i sarkazma, da lakše probavim ono što nam se događa.
Krivac za pjesmu koju vam poklanjam je sadašnji zastupnik jedne nacionalne manjine.…
tekst i foto: Sonja Breljak
Galerija slika “Slavonijo u srcu te nosim 2015.”
Berlin/ Kasni noćni ili bolje rečeno, rani jutarnji sati su ( pola pet) dok vam sričem ove redove. U želji, naravno, reći vam dragi čitatelji, kako predivna, izvrsna, raspjevana i razigrana, upravo izvanredna bijaše netom završena, humanitarna zabava berlinskih “Brođana” pod motom “Slavonijo u srcu te nosim”.…
Jovan Stanisavljević Čaruga, slavonski Robin Hood – priča druga
Piše: Matej Vinarić
Kako vrijeme samo brzo prolazi. Ne, ne.. još bolje. Vrijeme leti. Ljeto je prošlo brzinom munje i evo već smo duboko zakoračili u jesen. Ove godine se navršava devedest godina smrti jednog od najvećih razbojnika u Slavoniji iz prošloga stoljeća, Jovana Stanisavljevća Čaruge.
U priči koju sam napisao prije nekoliko mjeseci, kratko sam opisao Čarugin život prije nego li je postao jedna od najtraženijih osoba 20. st. Kratko za podsjetnik, Čaruga je bio osuđen na četiri godine zatvora u Srijemskoj Mitrovici. Nakon kratkog vremena provedenog u zatvoru, u kolovozu 1919. godine Čaruga bježi iz zatvora. Tada, kao jedan od bjegunaca luta po Slavoniji.…