KAMENČIĆ

Ivan Babić
Ostavio sam te s pitanjem
što nema odgovora
u vrućem ljetnom danu što je hlapio
poput kamfora
u molitvi što ti je u bunilu
kapke cjelivala
u pouzdanju što je strepilo
na krhkim ramenima
ostavio sam te mili…

više

KOMENTAR TJEDNA

Komentari na tekst  naslova “Imenovanje  novog Savjeta”

Anto Karačić/ 10.09.2o14/ U prvom redu iskrene cestitke svim izabranim sa nadom da ce opravdati povjerenje i ispuniti zadatke koji im budu postavljeni.

Ali ujedno zelim pokrenuti zdravu polemiku dali je mozda bilo i boljih kandidata.Da bi se to ostvarilo trebalo bi uraditi nekoliko stvari.(odnosi se samo na kandidate iz Njemacke)Za izabrane bi prvo trebalo transparentno objaviti njihove zivotopise sa onim sta su do sad ucinili u tu svrhu za koju su birani i popis udruga koje…

više

CAR FRANJO I ARBITRAŽA

piše: Marija Juračić
U mom se gradiću, sada već tradicionalno, svake godine održava doček cara Franje Josipa.

I ja ne znam, tko je ovdje lud. Narod oduševljeno kliče i plješće čelniku carevine koja nas je stoljećima tlačila, koja nam je i našeg Zrinskog skratila za glavu.

Umjesto da viče: “Doli monarhija! Doli strani zavojevači!” on kliče, kao da mu je Franjo rod rođeni i kao da će sad isuti vreću s …

više

VRTEŠKA KASNIH GODINA

U izdanju Matice Hrvatske i Zavičajne udruge sv. Ivan Ričice – Zagreb iz tiska je izišla peta zbirka pjesama “Vrteška kasnih godina”, autora Vinka Pavića, našeg suradnika u rubrici Poezija. /Urednica/

tekst: Đina Bobetić …Iz recenzije u knjizi “Vrteška kasnih godina”

Naslovnica 1 (1)Vinko Pavić predstavlja se kao pjesnik egzistencijalističkih preokupacija, u stihovima njeguje poseban odnos prema tradiciji i vjeri u kojima naznačuje koordinate ljudskoga života, odnosno životne potrage. Pjesnik svojom osjetilnom notom stiha i tankoćutnim stilom oblikuje pjesme u kojima s velikom dozom iskrenosti promišlja odnos između ljudske povijesti i biblijskih, odnosno kršćanskih poruka, ali otvara i vrata svoje intime, djetinjstva, minulih dana i ljubavi.

Zbirka pjesama „Vrteška kasnih godina“ zrači životnom mudrosti i književnim iskustvom. Cjelokupno stvaralaštvo pjesnika obilježeno je notom potpune individualizacije, stihovi iznova…

više

POD OVIM NEBOM

Vinko Pavić
neboPod ovim nebom u gluho doba
Odzvanja glazba Pasijska
Akordima pečalnih harmonija
U svakom trnu,
U svakom čavlu
I svakoj traheji drva hrasta,>
Jer ostavili smo klupe onih
Koji ih za odmor naših duša
Izdjeljaše.…

više

SKUPI ŠTANDOVI FESTIVALA NACIJA

tekst: Sonja Breljak
foto: Hrvatska zajednica
pragerplatz1Berlin/ Hrvatska kulturno-umjetnička i sportska zajednica Berlin je i ove, kao i niz prethodnih godina, sudjelovala na Festivalu nacija u berlinskoj općini Charlottenburg-Wilmersdorf.

Uobičajeno, Hrvatska zajednica se na ovom festivalu u općini koja je dugi niz godina prijatelj s našim Splitom, predstavi nastupom folklora na pozornici te organizira svoj štand s gastronomskim ponudama što …

više

MUKE PO ZANOKTICI

piše: Marija Kukić
Ovih dana imala sam doista  „ozbiljnih“ problema. Mučila me zanoktica na prstu desne ruke. Osim neugodnog osjećaja peckanja, još je u pitanju i desna ruka. Kako lijevom rukom i kojim „alatom“ odstraniti tu neugodu?

Znam da u kući imam škarice za nokte, ali gdje su? Tko će ih pronaći? Tako sam ih  dobro  „spremila“ da im se zametnuo svaki trag. Pokušati s velikim škarama!? Makar šta! Ovako oslabljenog vida, mogla bih odrezati i komadić mesa na prstu. Grickalicom za…

više

TAKO TO RADE DRUGI

tekst: Josip Mayer
Kada bi hrvatsko iseljeništvo dobilo od dosadašnjih vladajućih kvalitetne upute  i smjernice, ono bi s velikim žarom još više pomagalo svojoj domovini. Njihove mogućnosti pomoći su neprocjenjive, pogotovo danas u  mirnodopsko vrijeme, za razliku kako su mogli pomagati u ratnim i poratnim godinama.

Nisam političar, već jedan od prvih bauštelaša, koji vrlo intenzivno prati iseljeničku situaciju već preko dva desetljeća.…

više

NAŠIH NEDJELA DJELO

piše: Armin Pohara
Pijemo krv kao vampiri ovoj našoj majci zemlji još od početka industrijske revolucije. Tada smo to radili iz neznanja i pohlepe. Danas to radimo samo iz pohlepe. Crpimo već drugo stoljeće njenu naftu, rujemo po njenoj utrobi, uništavamo šume, trujemo njenu zemlju i vodu.

Vođeni najprostijom, ružnom, odvratnom ljudskom pohlepom. Masovno proizvodimo i ubijamo životinje kako bi mogli jesti meso kad god nam se prohtije……

više