događaji, vijesti, najave i aktivnosti Hrvata u Berlinu
Groblje u Đakovu: Počivalište katolika, židova, pravoslavaca i muslimana
Iz drugih medija: Glas Slavonije/autor: Maja Muškić
Rimokatoličko, pravoslavno, židovsko, groblje časnih sestara, dječje i muslimansko groblje u Đakovu čine cjelinu, te je đakovačko Gradsko groblje bez ograda i podjela multikonfesionalno i kao takvo jedno od rijetkih u svijetu.
Na njemu počivaju roditelji velikog Josipa Jurja Strossmayera, a tu su i grobni …
Pismo majke čiji sin ( u tekstovima naš Junak) ima cijeli niz ozbiljnih dijagnoza … Asperger, astma, govorna mana, srčana mana, Tibia vara, PTSP
Wiesbaden/Hrvatska kulturna zajednica – Ogranak Matice hrvatske Wiesbaden organizira u srijedu, 08.11.2017. godine, literarnu tribinu i predstavljanje njemačkog izdanja romana ZASTAVE (Die Fahnen), autora Miroslava Krleže.
Referent je: Juraj Planinc.
Ova književna tribina će biti u Hrvatskoj čitaonici Edvin Bukulin, Holsteinstr. 15a, Wiesbaden, s početkom uj 19 sati.…
“Zastave”, roman na ključ
piše: Ivica Košak
“Graja na bunjištu.
Raskokodakala se pernata stvorenja u panici silnoj.
Mašu, trepere kratkim, za let nepodobnim krilima.
Jastreb, lija i tvor tako ih zajedno preplašili ne bi.
Jer nestaše guske, tovljena perad, izgubila se u magli…”
Da, već godinama slušamo tu sliku, nikad ostvarene posavske naive. I dok se grad Sisak po treći, četvrti put u povijesti pretvara u selište, prijevod Krležinih Zastava na njemački je dobra prilika da se pozabavimo kronikom jednog ključnog vremena.
O radovima Miroslava Krleže izrečeno je puno sudova, boljih ili lošijih, povjesničari književnosti napisali su više stotina tekstova i rekli gotovo sve što se može reći.…
piše: Dragica Šimić
Nikad nisam vjerovala u bacanje čini. I prije rata često se govorilo o toj temi. Slušala sam te priče ponekad sa zebnjom, ponekad s radoznalošću.
Bosna je to, pomislila bih ponekad ironično, možda je u njoj sve moguće. Toliko konfesija, toliko nacija, toliko različitosti što su u sebi stoljećima skrivale mračne tajne i nepomirljivosti koje su sada iznenada izrigale iz utrobe ružne zvijeri zvane rat.…
Dortmund/ Matica hrvatska za Ruhrsko područje organizira tradicionalnu VEČER HRVATSKE PJESME u subotu, 18.11.2017. u 18 sati u Velikoj sali Auslandsgesellschaft-a NRW, Steinstr. 48, Dortmund
Prema objavljenom Programu ove večeri, svi zajedno pjevat će hrvatske pjesme uz klavirsku pratnju Branka Bafa. Bit će izložene knjige različitih autora kao i djela likovnih umjetnka, članova udruge CROART, Kristijana Sekulića, Ante i Ankice Karačić. U pauzi će biti domjenak s hrvatskim vinima, maslinama i sirom.
Ulaznina: 3.- €, za članove AGNRW-a i Matice hrvatske ulaz slobodan.…
piše: Marija Juračić
Skuhala sam pekmez. Fin, ukusan, za prste polizati. I sada pekmeza nema. Nemamo mačku da bih nju mogla okriviti.
Pitam zeta, zna li on nešto o tajni nestalog pekmeza. Gleda me nevino i kaže da pojma nema. Sumnju baca na unuka, a ja vidim kako se još oblizuje, baš kao mačak koji je upravo progutao kanarinca. Okrivljujem ga bez pardona, a on, bezobrazno se cereći, predlaže da osnujem povjerenstvo koje će utvrditi tko je imao prste u pekmezu.…
piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa Berlin
Dogodi nam se da se često puta nađemo pred problemom kako pozdraviti u večernjim satima: „Dobra večer! Dobar večer! ili „Dobro veče!“ Jedini ispravni pozdrav bio bi: „Dobra večer!“ A sada ću pojasniti zašto je to baš tako.
Imenica VEČER u standardom jeziku ženskoga je roda i tzv i-deklinacije. Obzirom da je imenica ženskog roda, i pridjev koji stoji uz nju mora biti ženskog roda. Pridjevi i imenice slažu se u rodu, broju i padežu. Kažemo: dobra večer, momačka večer, ljetna…