Slavica Sarkotić
U mojoj biografiji je kuća
Sva od pjesme i nadahnuća
U mojoj biografiji je šuma
Zbog koje ptice silaze s uma
U mojoj biografiji je puteljak
Puteljkom prolazi jedan veseljak…
događaji, vijesti, najave i aktivnosti Hrvata u Berlinu
Pismo javnosti više od 20 liječnika i znanstvenika poziva na zajedništvo i oprez u najkritičnijem razdoblju pandemije
Niz uglednih liječnika i znanstvenika koji rade u Hrvatskoj i drugdje u svijetu, među kojima su i prof.dr.sc. Luka Čičin-Šain, Ivan Đikić i Andrej Trampuž iz Njemačke, uputili su apel hrvatskoj javnosti zabrinuti širenjem drugog vala pandemije i velikim brojem žrtava.
U njihovom pismu javnosti stoji:
– Obraćamo se javnosti duboko zabrinuti širenjem drugog vala pandemije u Republici Hrvatskoj i velikim brojem žrtava o kojima svakodnevno doznajemo u javnim glasilima. Odlučili smo javno obznaniti naše preporuke u prevladavanju ove teške javno-zdravstvene i društvene krize u Hrvatskoj.
Željeli bismo se ograditi od svih izjava koje su temeljem pogrešnih podataka uvjeravale javnost tijekom mjeseca studenog da će epidemija u Hrvatskoj stagnirati ili umanjivati intenzitet, te da nam strože mjere nisu potrebne ili da nisu učinkovite. Ograđujemo se i od procjena da je virus na bilo koji način oslabio, jer one nisu u skladu sa znanstvenim spoznajama.
Kada se utvrdi da je širenje zaraze izmaklo kontroli, potrebno je preventivno i bez odgode aktivirati najoštrije mjere kontrole epidemije koje su u Hrvatskoj politički i ekonomski moguće. Time se poštuje načelo prevencije, tj. sprečava se pojava velikog broja zaraženih, umjesto da ih se mora liječiti, uz preopterećenje bolnica zaraženim osobama.
Nužno je osigurati kvalitetne i transparentne informacije o širenju zaraze. To znači da trebaju postojati jasni kriteriji kako testirati osobe pod sumnjom na zaraženost, kojim testovima, gdje se sve u državi provode ti testovi, kako se pribrajaju “vjerojatni slučajevi”, te na internetu trebaju biti javno dostupni svi ti podaci.
Također je potrebno ustrojiti javno dostupan registar broja zaraženih, broja osoba u samoizolaciji, broja hospitaliziranih osoba, bolnica gdje su osobe hospitalizirane, te raspoloživih kapaciteta pojedinih bolnica za zbrinjavanje COVID-19 bolesnika uz točan broj postelja za liječenje bolesnika kojima je potrebno intenzivno liječenje i respiratora. Nadalje, broju umrlih u bolnicama od COVID-19 treba svakoga dana pribrojiti i broj umrlih izvan bolnica. Ti podaci trebaju biti javni i sasvim vjerodostojni.
U uvjetima intenzivnog širenja zaraze i gubitka kontrole nad epidemijom, potrebno je znatno više i odlučnije testirati, kako bi se udio pozitivnih u ukupnom broju testiranih smanjio na niže od 5% sa sadašnjih 30-tak %. Odvajanjem zaraženih i njihovih kontakata od nezaraženih osoba znatno ćemo brže suzbiti epidemijski val.
Zdravstvenim ustanovama i epidemiološkim službama diljem Hrvatske treba u razdobljima intenzivnijeg širenja zaraze organizirati znatnu pomoć u osoblju i sredstvima, kako bi se uložio najveći mogući napor u otkrivanje i izoliranje zaraženih, te pravilnom liječenju oboljelih.
Zalažemo se i za uvođenje jasno definiranog sustava “semafora”, te regionalizaciju, kako bi se potaklo stanovništvo u pojedinim sredinama da održava zarazu pod kontrolom svojim ponašanjem i time izbjegava uvođenje automatiziranih i unaprijed propisanih mjera. Tražimo određivanje ključnih epidemioloških parametara na osnovu kojih se uvode ili ukidaju određene protuepidemijske mjere, kako bi se smanjila neizvjesnost u društvu.
Potrebno je unaprijediti komunikaciju o pandemiji, kako bi se povratilo povjerenje u osobe koje upravljaju krizom. Razumije se da, kao stručnjaci, ne preporučujemo odluke u kojima ista pravila ne bi vrijedila za sve u društvu, ili gdje se mjere politiziraju i prilagođavaju pojedinim društvenim skupinama. Potrebno je razumjeti da je ovo problem cijelog hrvatskog društva i pogođeni smo svi zajedno, te se samo velikom solidarnošću i zalaganjem cijelog društva možemo oduprijeti ovom velikom izazovu.
Iznad svega, potrebna je iskrena i transparentna komunikacija s javnošću oko toga što su nam u svakom trenutku prioriteti, te jasna pravila koja vrijede za sve jednako.
tekst: Marko Jareb
Može li netko biti i vjernik i znanstvenik? Koliko moderna znanost olakšava religioznu misao? Kako se u jednoj osobi mogu slagati učenjak i vjernik odnosno kako se mogu spajati znanost i vjera?
Je li vjeri treba pristupati kao filozof, teolog ili kao kulturan i praktičan čovjek, koji je stručan u svom poslu i zna osnove povijesti i društva? Može li se putem znanosti dokazivati da Bog postoji?…
Riječ je o projektu Kazališta Planet Art kojim se uživo, internetskim prijenosom, prikazuju kazališne predstave svake nedjelje
U blagdanskim danima pred nama “Online kazalištem uživo” možete darivati obitelji, prijatelje, članove te zaposlenike i poslovne partnere, a koja je pogodna za ovo vrijeme bez većih okupljanja i društvenih kontakata.
Riječ je o projektu Kazališta Planet Art kojim se uživo, internetskim prijenosom (streaming) prikazuju kazališne predstave svake nedjelje u 20h, a osim u terminu prikazivanja, predstave je moguće gledati i na zahtjev unutar 48 sati prema dogovorenom terminu.…
piše: Edit Glavurtić
Zaželjela sam se naranči svetog Nikole, onih pravih i mirisnih, kakve mi je ostavljao u prozoru naše male kuće u Osječkoj ulici broj 57, u zagrebačkoj Dubravi, prije puno, puno godina. Naranči koje su svijetlile pa sam ih danima samo gledala, a kad sam napokon jednoj ogulila koru, cijela je soba zamirisala na tajne vrtove dobrog sveca, vrtove koji se prostiru iza mora na kraju svijeta, kamo možeš otputovati samo ako si dijete.
Kasnije se ta vrata neprimjetno zatvore, priče utihnu a vrtovi iščeznu, pa o…
Odjeci Međunarodne znanstveno-stručne konferencije „Gastarbajterska iseljenička poema – od stvarnosti do romantizma“ održane u Zagrebu
– Predavanje na temu “Gastarbajteri u Njemačkoj na primjeru Berlina“
priredile i prezentirale: Anica Krstanović i Suzana Smolković
Motivi za prijavu na skup i tema
Kao druga generacija, djeca gastarbajtera, odrasle i školovale smo se u Berlinu.
U tom gradu je Hrvatska katolička misija (HKM) od prvog dana postojanja centar okupljanja najvećeg dijela Hrvata; kao što to vrijedi za sva ostala mjesta diljem Njemačke, gdje su nastanjeni Hrvati.…
Crtica o Brockes-stipendiji na tragu Virginije Woolf i Ede Popovića
piše: Alida Bremer
Razveselila me jako vijest da mi je Njemački fond za prevođenje dodijelio stipendiju koja nosi ime Bartholda Heinricha Brockesa, a koja je zamišljena kao jedan oblik duhovnog luksuza.
Oduvijek se znalo da je za znanost, za usavršavanje i učenje, za lijepe umjetnosti i za poeziju potrebno imati vrijeme, a ne kaže se uzalud da je vrijeme novac odnosno da samo novac omogućava vrijeme.…
Odjeci Međunarodne znanstveno-stručne konferencije „Gastarbajterska iseljenička poema – od stvarnosti do romantizma“ održane u Zagrebu
– Predavanje na temu “Hrvatska migracija u Njemačkoj – nekad i danas“, održao:
dr. sc. Adolf Polegubić
Na Međunarodnoj znanstveno-stručnoj konferenciji „Gastarbajterska iseljenička poema – od stvarnosti do romantizma“, održanoj u Zagrebu 19. i 20. listopada, predavanje pod naslovom „Hrvatska migracija u Njemačkoj – nekad i danas“ održao dr. Adolf Polegubić.
Govorio je o doseljavanju Hrvata u Njemačku u više iseljeničkih valova.
Dolaskom Hrvata u Njemačku za njih je organizirano dušobrižništvo, o čemu danas svjedoči široko organizirana mreža hrvatskih katoličkih misija i zajednica u Njemačkoj, kojima koordinira Hrvatski dušobrižnički ured u Frankfurtu na Majni.…