Kristina Rogić
Nosim te na dlanovima
I ne osjećam tvoju težinu
Živiš skriven u vodi
Pojaviš se u vinu
Vrištiš kroz moju tišinu
Šutiš kroz muk
Moj je oteti dio unutrašnjosti
Izgubio put do tebe
Luta čistilištem…
08 POEZIJA
ZABORAVLJENA PISMA
Stipo Lučić
Tiho, o djeci, o životu, o potrebama,
vremenu što teče, usamljenostima mojim,
ljudima što čine život teškim i lijepim, o nama,
životu dolazećem i nadanjima tvojim.
Strepnje zajedničke i strahovi pišu se,
sumnje neke i želje nezajažljive,
pohote skrivene u osamljenosti,
mislima tamo gdje si ti, negdje.…
OVO TI OSTAVLJAM
AKCIDENT
NI AMEN
DIKO, BAKA JE OTIŠLA
piše: Stipo Lučić
Vreli ljetni dan još je lijeno vukao posljednje svjetlosne trake što su se probijale sa zapadnog horizonta slavonske ravnice. Noć se ravničarskom smirenošću spuštala na Pakrac, pozivajući na počinak umorna i zagrijana bića, iz vreline dana.
Od nekud su još dopirale zadnje note noćnih ptica pjevica, poneki sumorni huk sove ili opominjući zov usamljenog ćuka. Zamirali su u sumraku i zadnji ljudski glasovi koji su povremeno dopirali s ulice. Izmorenu djecu roditelji su već polegli u njihove postelje, a odrasli …