događaji, vijesti, najave i aktivnosti Hrvata u Berlinu
piše: Josip Mayer
U Hrvatskoj postoje tri modela Hrvatskih turističkih zajednica: HTZ na državnoj, županijskoj i na lokalnoj razini. Sve one troše novac iz proračuna. Koji iznos je u pitanju?
Stvarno me nešto steže u grlu kad čitam članke s ovakvim naslovima: “Troše milijune bez nadzora”, “Petrina udario po HTZ-u: Treba ukinuti tu parazitsku i kriminalnu zajednicu,“ a jedan od naslova je i ovaj: “Čemu služe Turističke zajednice?”…
piše: Filip Ćorlukić
Prije petnaestak godina na Tv je prikazivan razgovor s jednim turskim povjesničarom koji se bavi nekim segmentima hrvatske povijesti. U početku razgovora je rekao da mu je izvanredno drago što je došao u Hrvatsku, ali mu je još draže što je strpljivo zaobišao jedan zapravo nepostojeći incident, pa se nije naljutito i uvrijeđeno vratio u Tursku.
Tako on smiješeći se priča, da je kod dolaska jedan od hrvatskih kolega mu prišao i radosna lica pozdravio ga s riječju “bok”…
Iz naše arhive/objavljeno 20.04.2016./: Promjene u školstvu (Osvrt iz prve ruke)
piše: Lada Franić-Glamuzina, prof. hrvatskoga jezika
“Ako reforma „opet propadne“ na državnoj razini – ostat će ta šaka kreativaca koja pleše, kao i uvijek, i plovit će nebom na svoj način. Dok bude Njih, promjene će živjeti, i mijena će biti stalna.”
Zagreb/ Cijela država bruji o Njoj! Digla je sve na noge!
Mnogi se hvataju za glavu pitajući se: –Zar opet Reforma? Zar nam nije dosta neuspjelih reformi? Kud baš sad kad je kriza? Možda nam treba baš sad, možda nam treba još pokoja „neuspjela“ reforma kako bismo došli do one prave. Možda nas to traženje vodi na pravi put?
Nisu svi koji se traže izgubljeni. Možda nam treba još reformi…
Neustart des kroatischen Grossschriftstellers Miroslav Krleža in der deutschen Übersetzungsliteratur
Von Gojko Borić
„Wer ist Miroslav K.?“ So betitelt der bekannte deutsche Slawist und Kroatist Prof. Dr. Reinhard Lauer seinen schmalen Band über den im deutschen Sprachgebiet zu Unrecht wenig bekannten kroatischen Großschriftsteller Miroslav Krleža (1893-1981). Die Ursache für diese mangelnde Beachtung sieht er unter anderem in Krležas schwer auszusprechendem Namen, was eher anekdotisch gemeint ist. Die eigentliche Begründung dürfte eher an der schwierigen Beziehung zu seinen Verlegern in Österreich…
tekst: Josip Mayer
U ovoj predizbornoj utrci za lokalne izbore, mnogi se ne mogu načuditi načinu na koji stari i novopečeni kandidati skupljaju poene samo da bi se dočepali vlasti. Mogli bi se ugledati na moderne razvijene europske demokratske zemlje kao što su Njemačka, Švicarska, Austrija i druge.
I ove godine, uostalom kao i inače do sada, ništa se nije promijenilo. A trebalo bi!…
tekst: Sonja Breljak
Berlin/ Neplanirano, radi zdravstvenih razloga, provedoh ovu, netom minulu subotnju večer uz tv program umjesto program Slavonske večeri u Hrvatskoj kulturno-umjetničkoj i sportskoj zajednici Berlin. Tako, umjesto tamburica i slavonskih plesova, pogledah i poslušah pjesme Eurosonga 2017.
O, da, ovo natjecanje pratim od djetinjstva, skoro redovito, od vremena nastupa bivše Jugoslavije, pa sve do današnjih dana. Koja pjesma, koji pjevač, koji glasovi, tko kome…i slične dileme…
Iz naše arhive/ Objavljeno 02.10.2012
tekst: Emil Cipar
E, što neće Švabo sve izmisliti! Govorilo se tako kad bi se divilo nekoj tehničkoj napravi.
Percepcija Nijemaca kod starijih je bila uglavnom …marljivi, pametni, korektni, hladni…
Kod nas mlađih bilo drukčije. Nas su učili u školi da su Nijemci strašan narod, da su počinili veliko zlo, da su nas htjeli porobiti, ali snažna volja našega Vođe i želja naroda za slobodom pobjediše ih.…
tekst: Josip Mayer
Turci u Njemačkoj veći su Turci od domaćih Turaka. Vidjelo se to i na ovim izborima kada je više od 60 posto Turaka u Njemačkoj glasovalo ZA veće predsjedničke ovlasti.
Moglo bi se slično reći i za druge nacije koje žive u Njemačkoj. Ali, ipak je razlika, jer neki žele suradnju i socijalno izjednačenje, dok drugi svađe i ratovanje. Na Nijemcima je da sada reagiraju.
Situacija je u Njemačkoj vrlo zabrinjavajuća. Čovjek se može…
Hrvatski jezik nije samo puko sredstvo sporazumijevanja
piše: Gojko Borić
Za vrijeme osmanlijskih osvajanja tijekom kojih je naša zemlja bila smanjena na „ostatke ostataka nekad slavnnog hrvatskoga kraljevstva“, izraz jezik bio je istoznačnica za narod: „Turci nalegoše na jazik hrvatski“, ( pop Martinac nakon Krbavske bitke).
piše: Gojko Borić
Upravo u vrijeme kad su Hrvati slavili pedesetu obljetnicu glasovite „Deklaracije o imenu i položaju hrvatskog književnog jezika“, ( Telegram, 17. ožujka 1967.) skupina političkih vampira, većim dijelom stranaca iz susjednih zemalja i nekoliko domaćih otpadnika i neznalica, pozvala je …