Moli za nas, sveta Ana ili Moli za nas, sveta Ano?

Iz naše arhive/ objavljeno 01.06.2011.

MALI JEZIČNI SAVJETI
Časopis Jezik

Kako je dobro reći svetičino ime, Moli za nas, sveta Ana ili Moli za nas, sveta Ano?

Kako se  obraćamo ženskim osobama čije ime završava na -a (Ana, Ivančica) ili čije zanimanje završava na -a (učiteljica) ili uopće, kakav je vokativ imenica za ženske osobe na -a (prijateljicasvetica)?
Pitanje je, naravno, o vokativu ženskih imena – o obliku ženskoga…

više

PRAZNICI I SPOMENDANI

Iz naše arhive/ objavljeno 13.12.2016.

tekst: Marija Kukić, lektorica Hrvatskog glasa Berlin

U njihovom pisanju vrijedi isto pravilo kao u pisanju naziva blagdana. Prva riječ piše se velikim, a ostale riječi pišu se malim početnim slovom, osim ako se u nazivu ne nalazi vlastito ime.…

više

NO, MEĐUTIM I DRUGI PLEONAZMI

Iz naše arhive/ objavljeno 23.10.2017.

tekst: Marija Kukić

U svakodnevnom pismu i govoru mnogo puta čujemo kako govornici vrlo često koriste pleonazme. Što su zapravo pleonazmi? To je suvišno ponavljanje riječi i izraza u kojima je jedan dio suvišan jer je njegovo značenje već uključeno u značenje druge riječi.

Evo nekoliko primjera:

– mala kućica/ ovdje je riječ mala suvišna jer je imenica kućica…

više

KADA SLJEDEĆI, A KADA SLIJEDEĆI

Iz naše arhive/ objavljeno 19.07.2017.

tekst : Marija Kukić, lektorica Hrvatakoga glasa Berlin

Riječi: sljedeći i slijedeći, slične su po obliku, ali su različite po značenju. Obje inačice su ispravne, bitno je samo što njima želimo izreći.

Riječ sljedeći je pridjev i dolazi uz imenicu. Sklonjiv je, a znači onoga/onu/ ono/ koji dolazi iza nekoga ili nečega.

Npr: sljedeća stranica, sljedeći put, sljedeći korak, sljedeći sat, sljedeće upute……

više

S ILI SA

piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatskog glasa Berlin

S
je prijedlog, nepromjenjiva vrsta riječi. Vrlo često griješi se u njegovoj primjeni. Naime, nekada se umjesto  prijedloga S koristi njegova nešto duža verzija – SA. Koji je oblik pravilan? Kada koristimo S, kada SA?
.
Ako se S nalazi ispred riječi koje počinju  glasovima -s, -š,- z,- ž (iako neki jezikoslovci predlažu  još neke glasove), i težim glasovnim skupinama kao što su -ks, -ps, -pš, dodajemo navezak -a i nastaje inačica SA.  To pomaže lakšem izgovoru.

više

KRUH NAŠ SVAGDAŠNJI

piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa Berlin

Nađe se svakodnevno  s nama, na našem stolu. Može biti; crni, bijeli, polublijeli. okrugli. duguljasti, sa sjemenkama ili bez njih, rezani ili u komadu.
Naravno, riječ je o kruhu.

On nas posvuda prati, putuje s nama
U našoj torbi, bdije na našem stolu
U samoći stražari, uvijek budan i tih…
(Nikola Miličević – Kruh)…

više

OPERATOR, OPERATER

piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa Berlin

Riječi operater i operator razlikuju se samo u jednom slovu/ glasu e, o, ali imaju posve različita značenja. Operater je osoba koja radi za operatora. Operator predstavlja sustav upravljanja podacima i predstavlja središnju bazu podataka.

Da bude jasnije: Operator je davatelj telefonskih usluga (fiksnih i mobilnih), davatelj struje potrošačima, dok je operater osoba zaposlena kod operatora i s kojom korisnik usluge komunicira u slučaju potrebe.…

više

PADAJU LI PADALINE ILI PADAVINE

piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa Berlin

Danas ću malo „odlutati“ u svijet meteorologije.

Često čujemo: Bit će oborine na istoku zemlje i na južnom Jadranu…

Što su oborine?

To su svi oblici vodenih para koji padaju na Zemlju ili se nakupljaju pri tlu (rosa, mraz, inje). Na tlo padaju kiša snijeg, susnježica,…

više

SASTAVLJENO I RASTAVLJENO PISANJE VIŠERJEČNICA

piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa Berlin

Višerječnice se mogu pisati kao jedna riječ (sastavljeno) i kao dvije ili više riječi (rastavljeno). Najčešće se griješi u pisanju i izgovoru priloga i zamjenice. Popratit ću to s nekoliko primjera:

Čijugod (nečiju)                                            Čiju god (bilo čiju)

Uzmi čijugod loptu!        Veseli se, čiju god pohvalu dobije…

više

PISANJE NAZIVA ŽUPANIJA

piše: Marija Kukić, lekorica Hrvatskoga glasa Berlin

Republika Hrvatska administrativno je podijeljena na županije. Svaka županija dijeli se na manje samoupravne jedinice, gradove i općine. Gradova u Republici Hrvatskoj ima 127, a općina 428. Županija ima 20, a kao posebna samoupravna jedinica je Grad Zagreb.

Nekada se riječ županija nalazila na početku naziva  tako da sam živjela u Županiji požeško-slavonskoj. Danas nisam promijenila mjesto življenja i kažem da živim u Požeško-slavonskoj županiji. …

više