ORNITOLOGIJA

Ovaj tekst objavljen je prvi puta 24. travnja 2012.

piše: Sandra Marelja Muić
Jere prekriži ruke i nasloni se svom težinom na klimavi stolić u kafiću. Čaše s mutnom vodom i minijaturne šalice s kavom napraviše opasan forehand volley, te se malo vode proli po kartama na stoliću. Paško hitro povuče snop i obriše o svoje hlače.

Jere, ..moga si karte uništiti …koji ti je vrag?

Kafić se polako počeo puniti, šta sa srednjoškolcima koji su dobili…

više

PRIČA O GRADU

Vjerojatno najpoznatiji esej iz pera Siniše Glavaševića

180PX-1Odustajem od svih traženja pravde, istine, odustajem od pokušaja da ideale podredim vlastitom životu, odustajem od svega što sam još jučer smatrao nužnim za nekakav dobar početak, ili dobar kraj. Vjerojatno bih odustao i od sebe sama, ali ne mogu. Jer, tko će ostati ako se svi odreknemo sebe i pobjegnemo u svoj strah? Kome ostaviti grad? Tko će mi ga čuvati dok mene ne bude, dok se budem tražio po smetlištima ljudskih duša, dok budem onako sam bez sebe glavinjao, ranjiv i umoran, u vrućici, dok moje oči…

više

KESTENJA

Zapis Željka Muževića
1424338_10202748201171170_1904384550_nVečeras sam se iz Grada vratio garavih prstiju od ljuske kestena koji je maločas poskakivao po užarenoj površini pečenjarnice.

Stajali smo na Korzu, nas nekolicina u redu, kako bi došli na red da nam pečenjar u papirnatu vrećicu gurne pola ili cijelu limenku pečenog kestena. U tom čekanju zamiriši neki davni kesten.

Tu na uglu Široke ulice i Korza. Pred Bambijem.
-Stigli su kestenjari – rekla je veselim glasom, razdraganih očiju…

više

O, USKOPLJE MOJE DRAGO

Što nam rade naši u Bosni i Hercegovini

piše: Marica Mršo Kolak
1394466_757231320969765_26718471_nU Uskoplju su od 20.  do 27 .10. 2013  god. održane XVII Uskopaljske jeseni,  manifestacija koja prezentira kulturnu bašstinu Hrvata ovog kraja.

Otvaranje  je bilo u centru kulture uz pjesme našeg domaćeg glazbenika iz Voljica, Zdravka Ćurića koji podiže glazbeni duh spjesmom: “Uskoplje je moje mjesto” i dobi za to veliki aplauz od gledatelja.…

više

SJEĆANJE NA MANDŽU

piše: Nikola Šimić Tonin
11032914-in-memoriam--hands-with-red-votive-candleGrabeći prigodne prigode za ugrabit čašicu razgovora s pjesnikom prijateljem Miljenkom Manđžom, novinar, književnik i glumac, Valter Šarović, nacrta se i taj dan, točno u deset, na istome kultnome mjestu tadašnjega i zdravijeg dijela današnjega, Zadarskoga književnoga kruga, terasi picerije: Pet bunara, jedinom prostornom opcijom na nivou grada. Miljenko je bio točan. Uru ravnati po njemu.

Oko Pet bunara igrala su se djeca mladih majki upriličeni ljetnji…

više

CRNI GRANIT ILI VRBA

Piše: Emil Cipar
Ovih dana sam često na groblju …nešto se uređuje, dotjeruje i tako. Puno je tu grobova, puno spomenika, puno ljudske taštine i želje i na groblju reći NU MENE!

Stariji spomenici ne razlikuju se puno, ali na novima dominiraju kič i patos i to sve naravno u crnom granitu ili brazilskom mramoru s obveznim natpisom tko podiže spomenik.

Spomenik se ne podiže pokojniku, već onaj koji daje graditi…

više

ZAŠTO I MI U HRVATSKOJ NE BI…

Cadimir Gadox
Što se mi u Hrvatskoj isto ne bismo podijelili u bande, baš ko ovi Latinoamerikanci? Ima nas, možemo.

Evo npr:

– PENZIONEROSI – vrlo opaka banda koja broji preko 500.000 pripadnika. Kreću se isključivo danju. Od tetovaža na tijelu, preko cijelih leđa imaju tetovažu kontejnera za otpad, dok im na desnoj podlaktici dominira tetovaža računa za struju, vodu i grijanje. Ni…

više

OBNOVLJENO SJEĆANJE

piše: Nikola Bašić
mikolaVis/ Na slici je sjemenišna i bogoslovna zgrada (obnovljena) u Splitu.

U nju  sam stupio (klasična gimnazija) 1964. godine a maturirao 1968. godine te i upisao prvi tečaj bogoslovije iste godine.

Nakon odsluženja vojnog roka u takozvanoj JRM (mornarica) 1971. godine (rok služenja od 2 godine), vratio sam se na studij bogoslovije, tj. upisao drugi semestar.…

više

NAJSTARIJA NA SVITU

piše: Nada Magazin
704620_10200422455466371_1917936533_o
Kad je stari rimski car Dioklecijan da učinit palac usrid Splita za guštanje svoga penžjuna, narafski da u temu palacu nije bilo kampanela o’ svetoga Duje. Caru to opće nije tribalo,

On je samo učinija mauzolej di je tija da se utiraju njegove kosti i kosti o’ njegove žene carice Priske. Za one ča ne znaju, na gornju sliku se vidi kampanel i bivši mauzolej, danas katedrala.

Kako je ti car bija veliki progonitelj kršćani, sudbina mu je vratila…

više