događaji, vijesti, najave i aktivnosti Hrvata u Berlinu
piše: Đurđa Vukelić Rožić
Zvala sem vnuka, gazdu agencije za prodaju nekretnina, bez Jožekovoga znanja i pitala ga kuliko bi jezera eurov dobili za našu sirotinju. Vse skup: zemlu, šumu, stroje, kravice, pajceke, zdenec… Vse, vse, vse.
Za nas, računala sem, bi zeli lepi, topli, mali stan v Zagrebu, …
piše: Đurđa Vukelić Rožić
Kao dijete, voljela sam sjediti na izlizanoj hrastovoj kutiji za drva u bakinoj kuhinji, smještenoj između prozora i šparheta, kako su ukućani zvali peć na drva. Na toj kištri, baki na oku, uz moju mamu odrastali su i moji ujaci i tete.
To jutro baka je kuhala griz, a na rubu table peći, iz crne…
piše: Đurđa Vukelić Rožić
Danijel i Zdenka odlučili su obnovljeni čamac odvesti na otok Krk i usidriti ga u blizini svoga apartmana. Još samo nekoliko godina do odlaska u njemačku mirovinu! Polako su se selili natrag u domovinu, to su bile psihičke pripreme za veliku promjenu u životu obitelji. Danijel je mnoge besane noći provodio razmatrajući i osmišljajući najbolja rješenja za sve. …
piše: Sanja Rotim
Gospođa Ivanka je imala kuću sa predivnim vrtom koji nije bio nalik na druge vrtove lijepe samo u proljeće i ljeto. Njezino cvijeće je bilo u cvatu i za vrijeme hladnijih godišnjih doba, dok su drugi vrtovi bili potpuno goli i izgledali tužno.
Gospođa Ivanka je živjela sama. Nije imala ni muža ni djecu,…
piše: Sanja Rotim
Nekada davno živio je jedan bračni par koji je mnogo želio djecu. Kada se rodila njihova voljena kćerkica bili su neizmjerno sretni. Dali su joj ime Vanesa. Ali odmah nakon rođenja roditelji su primijetili kako ona nije mogla saviti jedno koljeno. Držala je uvijek jednu nogu kao ukočenu.…
piše: Đurđa Vukelić Rožić
Vozeći opustjelim lokalnim cestama u smjeru majčina rodnoga sela, iz automobila upijala sam ravničarske vizure i prisjećala se ljeta provedenih kod djeda. Selu sam se približavala vozeći polako. Na cesti nije bilo automobila, ni bicikliste ni pješaka. Za prošle posjete djedovu imanju, dočekali su me tek kosturi gospodarskih objekata obrasli…
Danas su u šumi sve životinje uzbuđene. Medo je izašao iz svog brloga, još je zijevao. Zima ih je konačno napustila. Stigla je lijepa Vila proljeća odjevena u haljinu istkanu ljubičicama i pupoljcima. Na glavi je nosila krunu od tratinčica i sva je mirisala na prirodu.… 
Bila jednom jedna zemlja lijepa poput sna zaljubljene djevojke, ljepša od najvedrije noći nad njezinim ravnicama. Uz more joj se uzdizaše nabrekle grudi stasitih planina, a uz jezera, pričaše ljudi, obitavahu stoglavi zmajevi i vile dugokose.… 
– Stres je to. Svako ljeto sam ja doživljavao stres kada bih odlazio na sezonu. – govori mi on dok ispijamo kavu na jugu Norveške.