događaji, vijesti, najave i aktivnosti Hrvata u Berlinu
piše: Ruža Silađev
Ujutro na Dan proljeća prošao mraz kroz vrt Beskrajno Zeleno. Ostavio dio svoje bijele brade na laticama rascvjetale kajsije, breskve i šljive. Obojio travu u bijelo.
– Br… Br… Mnogo nam je hladno! Požalile se tratinčice svojim susjedima u vrtu.- Ne možemo ni oči otvoriti. Ukočile smo se od hladnoće. Haljine su nam potpuno mokre.
– Nešto se mora učiniti po tom pitanju. Reče loza Povijuša s…
Iz naše arhive/ objavljeno 01.03.2017.
piše: Ruža Silađev ....Iz knjige “Divani iz Sonte”
Svemu dojde kraj pa tako i pokladnomu ludilu. Na pokladni utorak se mladež u omladine iskeri, izigra i ispiva još poslidnji put prid veliku pokoru.
Uveče u jedanajst sati zazvonu zvona sa tornja crkve sveti Lovra u Sonte. Svirači u omladine jako zasviru. Svi se uvatu u kolo.
Čiča Kona na egede oglasi da je došlo vrime za saranit begeš. Na binu u omladinckomu domu se popne begeš i povali na zemlju. …
piše: Ruža Silađev … Iz knjige “Divani iz Sonte”
Na Novu Godinu se valja uranit. Pomolit se Bogu za srićan početak. Čestita se svima u kuće, a i ka’se kudgod krene. Jel, kako se započme nova, taka će bit cila.
Valja bit vesel i vridan. Sve kako radiš ispočetka, tako će ti bit i na kraj. Pomest sokak, pa će ti cile godine bit čist! Pomest kujnu, al tako da je meteš obratno neg svaki dan. Od vrati prama ‘nutri. Da sriću ne pometeš napolje, neg da ostane ‘nutri.…
piše: Ruža Silađev… Iz knjige “Divani iz Sonte”
Ka’ dojde Silvester svi u čestitanje jedni drugima. Svako volji da mu prvi dojde muški u kuću, bilo šta da se čestita. Čestiti vam svršetak stare godine! Jako je dobro čestitat mlađi starijima. Dica ocu i matere, zetovi didacima i bakama, snaje starovima i majkama. Da se pokaže da je mladeži drago što su stariji još jednu godinu svršili i da jim nova ope stiže.
Pripovida se od večernje koja će bit pridveče. Iščekiva se ona jako ti dana, da se čuje koliko se rodilo i kaki, koliko žencki, koliko …
piše: Ruža Silađev...iz Knjige “Divani iz Sonte”
Posli prvoga dana Božića dolazi sv. Stipan, pa sv. Ivan i… osvanu Mladinci.
Rano ujtru nas mater sve izbuni. Lati mali prutić i polako do našega kreveta. Otkrije dunju i malo ko forme nas šiba prutićom po turu.
– Živ i zdrav bijo, živ i zdrav bijo! Ajte, dice, triba slamu iznašat! Da ne budemo zadnji.…
piše: Ruža Silađev… Iz knjige “Divani iz Sonte”
Dvajstčetvrti december. Oma ujtru rano svi u čestitanje kod rodova, jel komšija di ima Ada, jel Eva.
– Faljenisus, jeste uranili? Čestiti vam Adam i Eva!
Malo ji se povuče za uši ko i uvik ka’ je komu imendan, da bolje „raste“. Onda se dobije pit rakije iz polućka. Malo se podivani, pa doma. Eve su česte imenom. Ada je malko manje, pa ji se onda sad u selu, može skoro na prste obadve ruke izbrojit. Onda ji…
tekst: Ruža Silađev
Kad se sjetim školskih dana neizbježno se sjetim moje prve učiteljice Borinke Maširević i prvoga dana u školi. Sjećanja jesu blijeda, ali su se neki detalji urezali u pamćenje. U školu sam krenula u jesen 1956.godine. Radost i strepnja što ću konačno u školu su bili preveliki.
Radovala sam se školi zato što ću najzad imati pravu olovku i pravi papir na kojem ću moći crtati do mile volje. …
piše: Ruža Silađev
Ova fotografija je snimljena na blagdan Duhova 1944. g. u Sonti.
Na poleđini fotografije nevještim rukopisom piše: Duhovska uspomena, Eva Dikicina, Eva Dološova i Kata Kokina (nama s lijeva na desno).
Na fotografiji su zabilježeni samo nadimci njihovih obitelji, a nose prezimena: Eva Matin (Dikicina, 1929-2002), Eva Tolorić (Dološova, 1929-2003) i Kata Kuruc …
piše: Ruža Silađev
Iz popodnevnoga sna probudilo me je jesenje tapkanje kiše. Treba da idem, a baš mi se neda. Danas još nisam posjetila moju osamdesettrogodišnju tetu. Sa radošću me čeka svaki dan i često sam prva osoba u toku dana sa kojom progovori. Ustajem i polazim.
Na njenoj kapiji je poštar. Začujem tetin glas iz dvorišta.
– Ej, ej, ti! Poštašu! Pokidaćeš mi sandučak koliko trpaš u njega.…
tekst: Ruža Silađev
Fotografija je snimljena u Pešti (Budim-Pešta) 1918. godine. Na njoj je vojnik Ivan Pejak, rođen u Sonti, 1893.
Bio je poznat kao Iva Čulin i eto primjera kako su u Sonti nestajali nadimci i nastajali novi. Naime Iva je bio podrijetlom iz Monoštora iz obitelji Radišini. Pošto se priženio u Čulinu kuću u Sonti, Radišini su se zauvijek zaboravili.
U vrijeme nastanka fotografije još uvijek je trajao Prvi svjetski rat i ovaj vojnik se nije nadao najboljoj budućnosti.
Pošto se ratna situacija po saveznike mijenjala na bolje, obećavajuće vijesti s fronte su dolazile i u Sontu. Vojnikova mati koja je znala mađarski jer je pohađala mađarsku školu, i supruga Ana, rođena Zlatar, Tacina (6. III1895., umrla 1977. ) krenule su na put u Peštu kod sina, supruga i oca.…