Došla ste! Ili …došli ste!

Mali jezični savjeti
od Časopis Jezik

Kada se drugoj osobi obraćate s poštovanjem, oslovljavate ju oblikom za množinu …jednoj osobi kažete Vi.
Takvo se Vi iz poštovanja piše velikim početnim slovom, a tako i zamjenica Vaš: Magda, Vi ste došli danas, a Vaše ćemo knjige donijeti sutra.
Poteškoća nastaje ako ne znamo da je množina samo znakom poštovanja i da ju upotrebljavamo da bismo izrekli poštovanje, a ne da bismo doista izrekli množinu.
Međutim, mnogi nepravilno slažu jedninu i množinu pa nastaju…

više

Bor, jelka ili drvce?

Mali jezični savjeti
od Časopis Jezik

Što smo za Badnjak okitili  …bor, jelku ili drvce?
Sve tri riječi označuju isto …vazdazeleno drvo …drvce, četinjaču koju o Božiću kitimo u svojim domovina ili gdje na otvorenom prostoru.
U svakom slučaju ne označuju vrstu vazdazelenoga drveta …češće ni ne znamo jesmo li okitili jelku, bor ili smreku …nije ni važno, jer nam za kićenja našega bora, naše jelke ili drvca ne…

više

Sveta obitelj i Sveti Stjepan

Mali jezični savjeti
od Časopis Jezik

Na dan, 26. prosinca 2010., dva su blagdana.
Blagdan svetca svetog Stjepana. Stjepanje.
Isto tako je i dan obitelji, svete obitelji Isusa, Marije i Josipa.
Kada se misli na blagdane i kada pišemo nazive blagdana, valja ih pisati velikim početnim slovom …blagdan je Sveti Stjepan (Stjepanje), a sveti je Stjepan svetac. Blagdan je i Sveta obitelj Isusa, Marije i Josipa, a sveta obitelj Isusa, Marije i Josipa obitelj je u kojoj je svetosti i koja je uzor krjeposti cijele godine, a ne…

više

Običaji su božićni ili Božićni

Mali jezični savjeti
od Časopis Jezik

Većina je običaja vezanih uz Božić doista lijepa. Uz duhovne darove, tu su i oni posve svjetovni – božićna drvca sva u zlatu i srebru, šareni pokloni, svečani Božić s bogatim blagdanskim stolom.
Jedni u znak štovanja, drugi da bi ljepotu i važnost Božića pretočili i u slova, treći jer nisu pravopisno sigurni, pa za svaki slučaj, jer Božić je Božić …često griješimo pa pišemo Božićni običaji, Božićno

više

Ponoćka i Polnoćka ili ponoćka i polnoćka?

Mali jezični savjeti
od Časopis Jezik

Misa u pola noći između Badnjaka i Božića naziva se različito …ponoćka, polnoćka, ponoćnica ili polnoćnica.
Ponoćnicapolnoćnica rjeđe se upotrebljavaju, ali ih naši rječnici bilježe, kako opći rječnik tako i pravopisni, pa i te nazive valja imati na umu.
Misa je u ponoć, pa otuda ponoćka. Polnoć je starija riječ i danas slabije u upotrebi, ali polnoćka tvorena od polnoći upotrebljava se…

više

Dar ili poklon

Mali jezični savjeti
od Časopis Jezik

Ako mislimo na šarene zamotuljke ispod drvca na sličici – onda možemo reći da su to božićni darovi ili božićni pokloni.
Stvar koju drugoj osobi dajemo u znak pažnje, nježnosti, zahvalnosti, nazivamo dar ili poklon, dar darujemodarivamo ili poklon poklanjamo.
Osim toga zajedničkoga značenja, dar i poklon imaju još i svoja posebna značenja.
Uz značenje poklona, dar znači i sposobnost koja nam je urođena…

više

Štovati ili poštovati

Mali jezični savjeti
od Časopis Jezik

Devedesetih godina prošloga stoljeća oživjele su riječi poput štovatištovanještovani zajedno s još nekim riječima koje su do tada bile potisnute.
Uz navedene oblike češće se javljaju i oblici poštovatipoštovanjepoštovani, ali nerijetko se dogodi da se glagol štovati smatra ‘hrvatskijim’ pa se rabi i onda kada ne bi trebalo. Oba su glagola, kao i njihove izvedenice, vrlo stari, jednako su potrebni hrvatskomu jeziku, ali ih valja uporijebiti u skladu s njihovim…

više

Grudanje ili grudvanje?

Mali jezični savjeti
od Časopis Jezik

Grudanje je omiljena dječja zimska radost. Ako su grude ledene, mogu biti i opasne. Ako su grude grudve, ne treba se igrati s njima jer ćemo jezično pogriješiti.
Grudvanjegrudva ne pripadaju hrvatskom književnom jeziku, pravilno je reći grudanje i gruda.
Gruda može biti snijega, masla, zemlje. U prenesenom značenju, rodna gruda znači domovinu. Grudast je onaj koji ima oblik grudeGrudica je mala gruda …ne valja ako nam se tijesto za…

više

ROĐENDAN HRVATSKOG PRAVOPISA

napisala: Sanda Ham
Na dan 16. prosinca 1850. u Zagrebu, Josip Partaš završio je svoj Pravopis jezika ilirskoga. Naravno, riječ je o hrvatskom pravopisu, ali u duhu se ilirizma hrvatski jezik tada nazivao ilirskim.
Riječ je o malenoj knjižici, ima samo 34 stranice, ali je važna jer donosi pravila tadašnjega pravopisa i slovopisa i načelne poglede na hrvatski književni jezik.
U Predgovoru Josip Partaš kaže ovako:
Odkad je naš narodni jezik u škole i javno upravljanje naše

više