LOŠE MANE?

MALI JEZIČNI SAVJETI

Časopis Jezik
Prosuđujući čije osobine, u razgovornom jeziku često posegnemo za rečenicom To mu je loša mana. I na blogovima zna se pronaći rasprava o dvoličnosti kao lošoj mani čovjeka, o naivnosti se također piše kao o lošoj ljudskoj mani i sl. Što je u navedenim primjerima pogrješno?
Riječ loš naši suvremeni rječnici bilježe u većem broju značenja. U izrazima loš prijatelj ili loš muž riječ loš znači onaj …

više

POŠTO

MALI JEZIČNI SAVJETI
Časopis Jezik

Riječ pošto u hrvatskom jeziku ima različita značenja. U primjeru Pošto je kruh? znači po koju cijenu? po koliko se prodaje kruh? Pronalazimo ju također i u ustaljenom izričaju pošto poto koji u primjeru Dođi pošto poto zapravo znači: dođi pod svaku cijenu, dođi bez obzira na sve, dođi svakako. Uporaba riječipošto u tim i takvim primjerima posve je jasna i jezično valjana.…

više

ČITATELJ ILI ČITALAC

MALI JEZIČNI SAVJETI
Časopis Jezik

Kada želimo imenovati vršitelja kakve radnje, obična je tvorbena usporednost muškoga i ženskoga roda, primjerice: prodavač – prodavačica, mljekar – mljekarica, skijaš – skijašica. Pokušajmo takvu tvorbenu usporednost pronaći u vršitelja i vršiteljica radnje na -lac: slušalac – *slušalica, gledalac – *gledalica, čitalac – *čitalica, hranilac – *hranilica, branilac -*branilica, rukovodilac – *rukovodilica.…

više

MILENIJ, TISUĆLJEĆE ILI MILENIJUM

MALI JEZIČNI SAVJETI
Časopis Jezik
Razdoblje od tisuću godina možemo imenovati trima istoznačnim riječima: milenijum, milenij i tisućljeće, ali te tri riječi nemaju istu književnojezičnu vrijednost i normativnu prihvatljivost – prihvatljive su tisućljeće i milenij, a milenijum nije samo izvan književnojezične norme, nego je i izvan hrvatskoga jezika.
Milenijum je riječ latinskoga podrijetla i pripada nizu latinizama koje danas upotrebljavamo, ali ih upotrebljavamo oblično prilagođene hrvatskom jeziku. Riječi koje u latinskom jeziku izvorno imaju završetak -ium, kao što je to mileni(j)um, u hrvatskom se jeziku prihvaćaju …

više

MUKE PO JEZIKU

JEZIK RODA MOGA     …Iz naše arhive /objavljeno 09. prosinca 2010./
piše: Emil Cipar

Jezik naš svagdašnji …ili se možda kaže svagdanji …ili svakdašnji …možda ipak svakdanji!!!
Za nekoga tko svaki dan ima s tim posla i kome je stalo do pravilnog književnog jezika …veliki posao.
Uništi jezik i kulturu …uništio si i narod koji se tim jezikom služi …bila je uvjek parola naših neprijatelja. Sa jezikom se identificira i nacija.
Iako već dvadeset godina slobodno raspolažemo hrvatskim jezikom …na kojega smo toliko ponosni …. ipak nam do sada nije uspjelo…

više

NEMA 2 TREŠANJA

MALI JEZIČNI SAVJETI
Časopis Jezik
Naraštajima školaraca brojevi zadaju muka – valja ih zbrajati, oduzimati, množiti, dijeliti, računati i preračunavati. Ali brojeve valja upotrebljavati i govoreći, a ne samo računajući. Da brojeve nije lakše govoriti, nego računati ih, pokazat će sljedeće rečenice u kojima brojeve 2, 3, 4 pokušajte postaviti u odgovarajući oblik: U sobi nema 2, 3, 4 stolova, Prilazim 2, 3, 4 stolovima. A što ćemo tek s rečenicom:U 2 voćnjacima nije bilo 4 trešnjevih stabala!

više

PUTOM ILI PUTEM

MALI JEZIČNI SAVJETI
Č
asopis jezik

Imenica put se u instrumentalu jednine može upotrijebiti u dvama oblicima: putom i putem. Ako je poslušati normativne preporuke u našim četirima suvremenim gramatikama, instrumental imenice put ne ćemo znati bez većega napora upotrijebiti u pravilnom obliku, jer se normativne preporuke međusobno razlikuju.

Neke nam gramatike preporučuju upotrijebiti oblik putom ako je iza kakvoga prijedloga: Za putom raste trava, a oblik putem ako …

više

ŠTO SE KREĆE, ŠTO POČINJE …

MALI JEZIČNI SAVJETI
Časopis Jezik
Nakon školskih praznika često možemo čuti i pročitati ovakve rečenice: Kreće nova školska godinaKreće razmjena udžbenika.Kreće nastava u drugom polugodištu.Kreću obveze. Te su rečenice u hrvatskom jeziku već postale uobičajene, osobito u razgovornom jeziku.
U svim navedenim rečenicama upotrijebljen je glagol kretanja kretati uz imenice koje ne znače što pokretljivo. S obzirom na to da se školska godina, razmjena udžbenika,

više

HRVATSKI JEZIK ILI ONO ŠTO JE OD NJEGA OSTALO

Tanja Španjić
I ove su se godine od 11. do 17. ožujka obilježavali Dani hrvatskoga jezika. Javnim priredbama, izložbama, predstavljanjima knjiga, predavanjima i sličnim aktivnostima nastojali očuvati i osnažiti kulturu hrvatskoga jezika.

Još od 1991. godine Danima hrvatskoga jezika obilježava se potpisivanje Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, kojom su se hrvatski znanstvenici i jezikoslovci suprotstavili odlukama Novosadskoga dogovora,…

više

EKO-ŠKOLA ILI EKOŠKOLA

MALI JEZIČNI SAVJET
Časopis Jezik

Predmetci su tvorbeni dijelovi riječi koji se predmeću osnovi riječi i mijenjaju joj značenje. Primjerice, preskočiti (pre+skočiti), prevelik (pre+velik), preblizu (pre+blizu).
Predmetci mogu biti domaćega podrijetla: protuudar (protu+udar) ili tuđega podrijetla: kontraudar (kontra+udar), mogu se dodavati na riječi domaćega podrijetla: suučenik (su+učenik) ili tuđega podrijetla: suautor (su+autor). Tako nastaju raznolike, „miješane“ tvorbe – protuakcija, kontraakcija;

više