Dan se približava svom smiraju. Posljednje zrake Sunca pozdravljaju Zemlju…U SMIRAJ DANA
Dan se približava svom smiraju. Posljednje zrake Sunca pozdravljaju Zemlju…događaji, vijesti, najave i aktivnosti Hrvata u Berlinu
Dan se približava svom smiraju. Posljednje zrake Sunca pozdravljaju Zemlju…piše: Jadran Šantić Šangarelo
Evo poslin puno vrimena da van se javin dragi štioci sa jednon malešnon štorijon iz našega malega mista.
U naše malo misto jeman jednega prijateja Vedrana koji je osin ča je završi skule za kapa o makinje i propju pravi morski čovik.Na raznin brodiman i moriman je naviga a u zanju na tunolovciman i oniman ća opskrbjivaju ribogojilišta tako da o moru i riban zna sve. Voli idrit i zato je kupi jedan lipi jedrenjak jahtu od niki dvanet metri.…
tekst i foto: Ivanka Cvitan
U velikom svijetu možda postoje urote.
Možda je kriza tek iluzija koju stvara Svjetska banka ne bi li novoštampanim novcem došla do velikih kamata.
Možda se rušenjem granica u EU Rumunjska izjednačava s Francuskom.
Možda velike sile ne treniraju strogoću na istoku.
Možda postoji pobratimstvo lica u Svemiru.
Iz naše arhive/ objavljeno 08.03.2011.
Hodali smo sasvim uz prugu, Martin i ja. Brat i sestra, ogrnuti muškim kaputom koji se vukao po podu. On je imao deset godina, ja osam. Krenuli smo do močvare, tog jutra, ususret kreketanju. Kakva gomila krasnih žaba!
Podalje je bio sajam. Sve je bilo u blatu. Kiša je padala sedam dana, a mi smo sjedili zatvoreni u sobi. Onda smo bili pušteni, kiša je prestala, i brat je dobio ključ oko vrata. Ključ mu je udarao u prsnu kost. Lijepo se čulo, tam, tam, tam. Martin je uzeo muški…
/Posvećeno Tomislavu povodom 16. srpnja – Međunarodnog dana biciklista /
piše: Marija Kukić
Kao što sve oko nas, s nama i u nama ima svoj početak, tako i današnji bicikl ima svoj početak koji seže još u devetnaesto stoljeće.
Naravno, prvi bicikli bili su nezgrapni, teški, teško se njima upravljalo, bili su opasni za vožnju. No, oni su se stalno usavršavali i mijenjali tijekom vremena, tako da ih danas imamo jako, jako mnogo – od modela do njihove namjene.
Bicikl je u početku bio namijenjen isključivo muškoj populaciji da bi se sredinom prošlog …
tekst: Ruža Silađev ….Iz knjige “Divani iz Sonte”
Veliki je atar oko našega sela. Zemlja druge i treće klase. Al′ raniteljka! Svaki siroma ata da kakogod pribavi komatić zemlje.
Vako je bilo:“ Kad pukne proliće, Šokac zabode nos u zemlju, a ture nadigne na sunce“. Tako do Sisveta!
Nismo se žalili. Znalo se da kad ima posla biće sve dobro. A, kad urodi žito, radovalo se, jel će bit kruva.…
tekst i foto: Ivanka Cvitan
Te tisućudevetstošezdesetprve godine na zapadu mladi Kennedy postaje predsjednik, sa istoka Gagarin kreće u svemir, a između je podignut Berlinski zid.
U Zaljevu svinja neuspješno je završila američka invazija na Kubu.
Umro je Hemingway; rodio se Manu Chao.
Ivo Robić dobiva 100.000 dinara za koncert.
Moga i druge očeve tvornice su odvele sa sela, a tamo ostavile tek povremeno obrađivane vinograde i prazne ledine.…
/Povodom 6. srpnja – Međunarodnog dana ljubljenja/
Piše: Marija Kukić
Most između riječi i djela zove se – poljubac. Nadahnuće mnogim umjetnicima, poljubac znači bliskost među ljudima. Majka ljubi svoje novorođenče, odraslo dijete svoje roditelje, muž ljubi svoju ženu, mladić djevojku, prijatelj ljubi prijatelja, djedovi i bake svoju unučad… I tako unedogled. Te lijepe osjećaje najčešće iskazujemo poljupcima.…
tekst i foto: Marija Kukić
“Vani na selu, tik uz cestu rasla je mala tratinčica. Izgledala je kao srebro…” Ovako otprilike ovaj skromni cvijetak opisuje bajkopisac Hans Christian Andersen.
I ne zavidi ona gizdavom cvijeću u vrtu. Raduje se životu, veseli svakom mravu koji u njenoj blizini marljivo radi. Veseli se i svakom leptiriću koji odmara mekana, nježna krilašca u njenoj blizini.
tekst i foto: Ivanka Cvitan
Rad nosi posebnu oznaku čovjeka i čovještva, oznaku osobe koja djeluje u zajedništvu drugih osoba; ta oznaka određuje kvalitetu njegove nutrine i u određenom smislu tvori samu njegovu narav. Wojtyla je ovom definicijom preokrenuo naglavce Engelsov nauk o čovjeku kao proizvodu vanjske sredine i vlastitog rada.…