SJEĆANJA NA ŽRTVE

U subotu, 16. 5. 2015. godine obilježeva se 70. obljetnica Hrvatskog križnog puta na Bleiburgu.

Početak bleiburške tragedije  dogodio se 15. svibnja 1945. kada su se Hrvatska vojska i civili počeli povlačiti  prema Britanskoj vojsci kod Bleiburga.

Stradanje Hrvata je  započelo je 17. svibnja, a nastavio se u nekoliko narednih mjeseci.…

više

KOMENTAR TJEDNA

Komentari na tekst “Kako sam te volio”

Roko Dobra/ 13.05.15./ Dragi prijatelju Ivice, istinski pjesniče, u ovoj si pjesmi ljuvenoj, s naslovom ushitne žudnje „Kako sam te volio“, nesumnjivo, dosegao sâmi vrh krajnje poetski intonirana solilokvija, hoću reći, ispovijesti što nam je sve ljubav, ako joj se srcem priđe, kadra prirediti. Ali, zaboga, kakva bi to ljubav bila, pravo reci, kada bi joj se isključivo natenane i s oprezom prilazilo?! Zato i jesi s njom i u njoj sve do „zvjezdane prašine“ (kako ti znaš reći) i to, da se razumijemo, netom što plane ……

više

BLEIBURG

Iz naše arhive/ objavljeno 16.05.2011
… valja se prikloniti i pokloniti uspomeni na bleiburške žrtve, a ovdje to činimo pjesmom
Vinka Nikolića

 

Bez povodiča i putokaza
stigli su na klaonicu;
hrvatska krv se točila u mutno Crveno more.

Polje bijelih ljiljana u svibanjske bijele zore
bolno pokošeno.
Polje plavih ljubica u svibanjske plave noći
suzom orošeno.…

više

TUŽNO LICE ULICE

Iz naše arhive/ objavljeno 06.05.2014./

Bože dragi, što smo dočekali

Joža Prudeus
Na cesti ste bili sigurniji nego na drvetu. Na drvetu bi netko mogao pomisliti da ste ptica pa bi vas mogao potrefiti praćkom ili kako se onda nazivalo ovo gumeno oružje – šlajderom.

Automobile ste  na prste mogli nabrojati.Uglavnom milicijske marice,  starudije od vatrogasnih kola, koja bolnička, desetak vojnih kamiona i džipova…

više

AJME TI GA NAMA I NAŠOJ DICI

piše: Jadran Šantić Šangarelo
E moji štioci dragi u tuđemen svitu
mislija san van se javjat sa štorijan o ribarščini, o strankinjan e e o strankinjan jerbo iako jeman puno lita iza sebe još mi je drago se ošervat za kojon lipo crnkon, ma more bit i plavuša a i riđa svaka je lipa ako je lipa.

Ma ne gre uvik sve kako je čovik isplanira i mene je tako boleština prikovala za likarske vižite a di drugo vengo u našu lipu metropolu jerbo su tamo kažu najboji likari.…

više

POTPORA OSTANKU I OPSTANKU

U Sarajevu potpisani Ugovori o dodjeli stipendija  Po prvi puta stipendije za studente koji studiraju u Bosni i Hercegovini-

 Priopćenje Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske

U četvrtak, 14.svibnja 2015., u velikoj dvorani Filozofskog fakulteta u Mostaru  potpisani su Ugovori o dodjeli stipendija za studente – pripadnike hrvatskog naroda izvan Republike Hrvatske koji studiraju u Bosni i Hercegovini, odnosno na Sveučilištu u Mostaru.

Tom prigodom, Daria Krstičević, predstojnica Državnog ureda za Hrvate …

više

ZOVE SE IRIS

tekst i foto: Marija Kukić
Poznata je još iz vremena drevnog Egipta. Vladarima je bila  kraljevski i božanski simbol. Držali su je kao žezlo u ruci pokazujući tako svoju moć i uzvišenost.

Zove se iris.

Prema grčkoj mitologiji ime je dobila po grčkoj božici Iridi / Iris koja je prenosila munjama poruku bogova na zemlju, šarajući  visine dugom. Na mjestu gdje je duga dotaknula tlo, izniknuo je po jedan cvijet, svaki puta druge boje.…

više

SRETNIK

 Stipo Lučić
Heeej, spavaš li,
znaš li da snove ti kradem?
Po srcu ti premećem
uspomene drage.
Tražim sebe u njima.
Lopove, zašto si tu,
među odbačenim si i
nepotrebnim.…

više

UZAŠAO JE GOSPODIN

Ja sam s vama u sve dane – do svršetka svijeta. (Mt 28,20)

Četrdeset dana nakon uskrsnuća slavimo blagdan Uzašašća Kristova ili Spasovo.

Uzašašće je blagdan – vele-blagdan Gospodina našega Isusa Krista. To je blagdan povijesti čovječanstva, blagdan svemira i cijeloga neba. Uzašašće nije samo Isusov veliki blagdan,
nego i NAŠ – blagdan svakog kršćanina.…

više

DOSTOJANSTVENO ŽIVJETI

piše: Ivan Tumbas
Subotica/ Statistike u svijetu kao i našem okruženju pokazuju da vlada ,,bijela kuga”. Tko je tome doprinio? -upitajmo se.

Nekada, sjetimo se, naši predci  imali su brojne obitelji s mnoštvom djece i živjeli  su u zajednici po tri generacije. Tada se poštovao “starešina”, najstarija osoba u zajednici -“dida”.

Život im nije bio nimalo lak.   Po njhovom kazivanju sretniji i zadovoljniji su bili nego današnja generacija.  …

više