Dragan Gortan
Bože…
Milost svoju
U mene uli
Pa da sam
I rupa na fruli
Tvojim
Ću dahom
Davati ton
događaji, vijesti, najave i aktivnosti Hrvata u Berlinu
Iz naše arhive/ objavljeno 22.03.2012.
piše: Sonja Breljak
Berlin/ Trebao je ovo biti prilog u rubrici Susreti. Ali, eto, spletom okolnosti, do susreta s konkretnim događajem iz ovog teksta u stvari i nije došlo. Stoga se sve ”preselilo” u drugu rubriku, onu Iseljeničkih priča.
Jer …priču i njene protagoniste dobro poznajem. Istina, ne svih 50 godina …jer o tome se u ovoj pripovijesti radi, no, ipak dovoljno dugo da mi i glavni likovi i njihove sudbine, pronađu toplo mjesto u srcu.
Eto ..ima tome skoro mjesec dana kako sam netom prošlu subotu i nedjelju rezervirala za odlazak u Frankfurt. Obećah doći na završnicu Večernjakove…
Proglašeni su pobjednici ovogodišnjeg 15. po redu Večernjakova Izbora najpopularnijih Hrvata u iseljeništvu u kategorijama sporta, glazbe, glume i spektakla
prilog: Večernji list
foto: Sonja Breljak
Zbog pandemije koronavirusa, domovinska nagrada Večernjeg lista po prvi put nije mogla biti uručena na finalnoj večeri u Kongresnoj dvorani Kurhaus u Bad Homburgu, zbog čega pobjednike proglašavamo na ovaj način.
Za ovogodišnji izbor bila su nominirana 64 kandidata, a u finalni krug je ušlo njih 20. Uz najbrojnije kandidate iz Njemačke, među nominiranim ove godine su bili Hrvati iz Austrije, Švicarske, Francuske, Španjolske i Švedske.
Istaknimo još kako je ovogodišnji izbor održan pod visokim pokroviteljstvom ministra vanjskih i europskih poslova Gordana Grlića Radmana.…
Objavljena nova zbirka pjesama hrvatsko-makedonske pjesnikinje Ljerke Toth Naumove, naslova “Zjenica bježi od zjenice”.
tekst: Ljerka Toth Naumova
Objavljena je nova knjiga hrvatsko – makedonske pjesnikinje Ljerke Toth Naumove naslovljena “Zjenica bježi od zjenice”. Riječ je o zbirci pjesama u prozi, osamnaestoj knjizi ove autorice članice DHK, Društva pisaca Makedonije i glavne i odgovorne urednice glasila Hrvata u Makedoniji “Hrvatska riječ”.
Poznato je da se u pjesničkom stvaralaštvu Toth Naumova ponajviše bavi sa svojim već poznatim temama nostalgije, sjete, čežnje, uspomena i kako ističe recenzentica dr.sc. Željka Lovrenčić u predgovoru knjige:
“Već je na prvi pogled vidljivo da ćemo se susresti s toplom i osjećajnom poezijom, stihovima koji lagano padaju na dušu i krijepe je. Posvećene su rodnome tlu, ognjištu, djetinjstvu i svemu onome što je sada samo uspomena. Ovo su duboki i misaoni stihovi obavijeni teškom metaforikom i simbolikom i teško je razlučiti jesu li odraz očaja i boli ili samo pesimistične refleksije o našem postojanju. U svakom slučaju, nastavlja Lovrenčić, ova zrela i promišljena zbirka stihova u prozi navodi nas na razmišljanje o vlastitom postojanju i na preispitivanje naših životnih odluka…”…
Uz nedavnu 501. obljetnicu Vlačićeva rodjenja i 446. godišnjicu njegove smrti iz tiska izlazi knjiga Teološka biografija Matije Vlačića Ilirika – proces radikalizacije u Flaciusovoj misli, autora Luke Ilića.
tekst: Marina Schumann
Znanstvena literatura o Matiji Vlačiću Iliriku na hrvatskom jeziku obogaćena je ovih dana još jednim važnim djelom: prijevodom knjige Luke Ilića Teološka biografija Matije Vlačića Ilirika – proces radikalizacije u Flaciusovoj misli, izvorno objavljene na engleskom jeziku kod uglednog njemačkog nakladnika Vandenhoeck & Ruprecht sa sjedištem u Göttingenu.
Ilić je međunarodno etablirani teolog i povjesničar reformacije podrijetlom iz Karlovca, koji se nakon magisterija na Vrije Universiteit u Amsterdamu i doktorata na Evangeličkom (luteranskom) fakultetu u Philadelphiji nastanio u Njemačkoj, gdje je od 2010. do 2014. godine bio znanstveni suradnik na Leibnizovu institutu za europsku povijest u Mainzu, a otada radi kao župnik evangeličko-luteranske crkve u Württembergu.…
Povodom odluke Skupštine Grada Subotice kojom se pokreće procedura za uvođenje tzv. bunjevačkog jezika u službenu upotrebu na teritoriju Grada, predstavnici hrvatskih udruga kulture iz Subotice i okolice uputili su zajedničku izjavu u kojoj ističu svoje žaljenje i nezadovoljstvo ovom odlukom.
Izjavu prenosimo u cijelosti:
Predstavnici hrvatskih udruga kulture iz Subotice i okolice koje u svom radu njeguju bogatu i pluralnu kulturnu baštinu bunjevačkih Hrvata ovom izjavom jasno potvrđuju pripadnost kulturi koju su nasljedovali od svojih preporoditelja i drugih velikana Hrvata u Bačkoj, počevši od biskupa Ivana Antunovića, nasljedujući potom njegove učenike, narodne prvake i kulturne pregaoce kao što su Blaško Rajić, Ivan Kujundžić, Aleksa Kokić, Ive Prćić, Balint Vujkov, Matija Poljaković, Albe Vidaković, Jakov Kopilović, Ante Sekulić, Bela Gabrić, Stipan Šabić, Lazar Merković i mnogi drugi.…
Cambridge University Croatian Society – Puni je to naziv društva hrvatskih studenata na tom prestižnom sveučilištu.
prilog: Zvonimir Mitar/ Duje Kovačević
Nema gdje nas nema! Osim što Hrvata ima na svim kontinentima, kako u urbanim sredinama, tako i u zabačenim, egzotičnim dijelovima svijeta, „Bogu iz leđa“, ima ih i na prestižnim sveučilištima diljem svijeta, pa je tako prošle akademske godine na Cambridgeu ukupno studiralo 40 studenata iz Hrvatske.
Tamo su osnovali i svoje Hrvatsko društvo, Cambridge University Croatian Society, o čemu pogledajte članak koji je jesenas napisao Duje Kovačević.…
Marko Jareb
Živilo se siromašno.
Kuvala se maništa i angriž na ulju.
Obarili bi se grci oli prilipci.
Botnice su bile tvrde ka’ kamen.
Tribalo hi je kuvati dvi tri ure i višje.
U vrtlu je uvik bilo blitve, broskve i rodakve.
Uz ki kumpir i malo ulja mogla se popiti i bevanda.
Kruh se peka za najmanje dva tri dana.
Dobro su došli i gavuni oli srdele.
Brudet od oborite ribe nisu svi mogli priuštiti.
Meso je malo ‘ko ija.
Samo se za Božić oli Uskrs znalo ispeći pivca s kumpirima.
Za Badnjak se kuvalo zelje i frigali su se gavuni.
Fruća je bilo po intradi.
Ča je bilo od ovac’ to bi se sve prodalo.
Tribalo se doći do šoldi.
Imalo se za živiti.
Svi su bili zadovoljni.
Pivalo se i družilo.
Malo je ‘ko radija u poduzeću.
Onda su liti na ferije počeli dolaziti naši iz biloga svita.
Počelo se peći kremenadle i kolače.
To nisu neki mogli imati.
Radi toga su ljudi počeli biti ljubomorni jedni na druge.
Danas nikomu ništa ne fali.
Ali niko nije zadovoljan.
Na cijenu je došla zemlja uz more.
Sve se počelo računati u eurima.
Skoro brat s bratom ne priča.
Ali svi imaju mobitele, u kući po dva tri auta,
a svi kukaju i ronzaju jedni na druge.
„Ja se moran za te boriti. Ti mene ne razumiš.“
I onda dođe ovo ča dođe te se ni najbliži
skoro ne druže zbog pandemije.
Čoviku se tako malo triba, zlica, pirun, pijat, teća
i malo kruva, ki kumpir, ka ribica i bokunićac
mrsa te da ima di leći, ča mu višje triba.
Možda mu triba samo lipa rič.
A nju samo u Njegovom nauku može najti.
„Ništa lipoga nisan čuja o njima. Ja nisan ugrožen od
onoga priko magistrale nego od njih.“
„Hebeš čovika ki je pogazija svoju rič.“
„Malo hi je ki nisu pogazili svoju rič.“
Uvik se čovik veziva’ za rič, a vol za roge.
Danas samo priznaju crno na bilo. I eure.…
HRVATSKA DOBITNICA NAGRADE ITB MEDICAL TOURISM DESTINATION AWARD
Iz priopćenja Hrvatske turističke zajednice
Hrvatska turistička zajednica, zajedno s 18 hrvatskih suizlagača, predstavila je hrvatsku turističku ponudu na virtualnom izdanju vodećeg svjetskog turističkog sajma ITB u Berlinu, koji se nakon 50 godina održavanja u fizičkom obliku po prvi puta održava putem online platforme ITB Berlin NOW.
Sajam se održava od 9. do 12. ožujka, a hrvatska delegacija odradila je niz online sastanaka s predstavnicima najvažnijih agencija, turoperatora i ostalih partnera kao što su DER Touristik, Schauinsland, …
piše: Marija Juračić
Primijetila sam da u Lijepoj Našoj izumiru narodne izreke. Pitajte nekog mlađeg čovjeka što znači praviti se Toša, ili, ako vam to zvuči suviše strano, onda pitajte što znači praviti se Englez? Sumnjam da će znati.
Od kuda su mi baš te dvije izreke pale na pamet? Vjerojatno zbog najnovijeg reality showa u uspješnoj izvedbi naših obnašatelja trodiobe vlasti.…