JEDNAKI U NEJEDNAKOSTI I SIROMAŠTVU

TRN U OKU
piše:
Mirko Omrčen
Temelj svake prazne države je da su po Ustavu i zakonu svi ljudi jednaki. Možemo biti jednaki i svi ćemo biti jednaki. (Vesna Pusić )
Po prvi puta u novijoj hrvatskoj povijesti jedan političar-političarka iz kruga političkih elita, koje imaju monopol u hrvatskoj politici, otvoreno je reagirala na stanje (ne)sloboda u Hrvatskoj. Ali nije na izravan način upozorila na činjenicu da u RH nije ostvarena demokracija, vladavina prava, da građani u Hrvatskoj nisu jednaki pred zakonom, da nema nikakve jednakosti. Nije upozorila da nije…

više

LEPOGLAVSKA ČIPKA

Kolijevka znanosti, umjetnosti i kulture koju su stvarali pavlini …bijeli fratri već od 1400. godine, grad smješten u pitomini zagorskog pejsaža, podno Ivanščice, (nedaleko dviju trasa europskih autocesta Zagreb – Beč i Zagreb – Budimpešta) to je LEPOGLAVA. Tu je osnovana prva svjetovna gimnazija i prvo sveučilište u Hrvatskoj s pravom dodjeljivanja akademskih titula.
Župna crkva, samostan te kapele u okolici koje je ukrasio freskama znameniti pavlin Ivan Ranger, spomenici su barokne…

više

Zakon ili zakon

MALI JEZIČNI SAVJET
Časopis Jezik
Pravopis uglavnom ne mora biti oslonjen na jezične zakonitosti i jezični sustav, kako što se često pogrješno ističe. Naime, nema u jeziku sustava i zakonitosti koji bi određivao zašto se Osijek piše velikim, a ne malim početnim slovom i zašto se ljubav piše baš tako, a ne Ljubav. Mi, korisnici pravopisa, prihvatili smo takav dogovor i vlastita imena pišemo velikim početnim slovom, a opće imenice malim. Posve je druga stvar što valja dobro znati što je vlastito ime, a što opća imenica – i to nije pravopisno pitanje – a

više

TRAGIKOMEDIJA I NIŠTA VIŠE

piše: Gordana Knežević
Bio je običan ispodprosječan stanovnik grada…tek doseljeni pridošlica, te se je uspio oženiti za lokalnu curu. Bez nekih škola …učlanio se u partiju i išao na neke večernje tečajeve na na kojima je zapravo drijemao.
Nije puno govorio i znao je dobro glumiti da jako razmišlja i mudruje …a nije govorio, jer nije znao što bi rekao, a i nije želio davati do znanja da govori drugačije i da neke hrvatske riječi zapravo ne razumije.…

više

MOJ DID NAMIGUJE NA PRAVO MISTO

Ivana Kutija, unuka dr. Rajke Glibe nominira svoga djeda za Nobelovu nagradu iz književnosti
ŠVEDSKA KRALJEVSKA AKADEMIJA
(Odbor za dodjelu Nobelove književne nagrade)
1180 STOCKHOLM

Ivana Kutija
Nominacija književnika Rajka Glibe za Nobelovu književnu nagradu za 2011. godinu:
Nominiranje pjesničkog opusa Rajka Glibe za Nobelovu nagradu za 2011. godinu došlo je kao priznanje za  njegovo stvaralačko prevazilaženje postojećih i ulaženje u uzvišenija područja pjesničkog sublimizma. Od prvog manifestacionog nastupa književne omladine Bosne i Hercegovine na izletištu Rujište ponad grada Mostara u junu 1982. godine, Rajko Glibo sublimira kao…

više

DIVLJA SVINJA

Iz ” Ježeve kućice”
napisao: Branko Ćopić

Sve troje jure k’o divlja rijeka,
odjednom-evo-kaljuga neka.
Divlja se svinja u njojzi banja,
pospano škilji i jelo sanja.
-Hr-nji, junaci, sumnjiva trka,
negdje se, valjda bogovski krka?!
-Poskoči svinja, uz mnogo graje,
a vuk joj na to odgovor daje:
-Tražimo razlog, blatnjava zvijezdo,…

više

NOVA KNJIGA DRAŽENA RADMANA

Naš suradnik i prijatelj Dražen Radman iz Splita objavio je svoju drugu knjigu pod naslovom „Pisma ukradenim ljudima“. Knjiga je predstavljena na Draženovoj rodnoj Šolti.
Produhovljena riječ Dražena Radmana našla je na „Hrvatskom glasu Berlin“ svoje mjesto u rubrici PUT ISTINE

Tihana Leu
U tihom i pitomom ambijentu masliničke Lokve 21. srpnja 2011. godine održana je promocije druge po redu knjige autora Dražena Radmana.

Nakon prethodne knjige stihova pod nazivom “Pisma mome marangunu” , u ovom djelu odmaknuo se od poezije,ali je zadržao formu iz naslova prethodne knjige. Promovirana knjiga Dražena Radmana “Pisma ukradenim ljudima” doista su pisma posvećena raznim životima i životnim situacijama, likovima i pričama koje nas…

više

KO NAS BRE ZAVADI

ZNA SE!!!
piše: Emil Cipar

Prije ne tako dugog vremena rodila se ideja o „Hrvatskom glasu Berlin“. Dvoje novinara sa dugim iseljeničkim iskustvom …četrdeset godina skoro, isfrustrirani obostranim nerazumijevanjem pokušaše stvoriti platformu na kojoj će se sastati iseljena i domicilna Hrvatska i bez posrednika reći jedno drugome što misle.
Bez posrednika …kažem, jer oni su nam do sada onemogućili izravan kontakt s namjerom da prikažu svoje viđenje u svoju korist …naravno.…

više

MEDO

Iz “Ježeve kućice”
napisao: Branko Ćopić

Dok jure dalje brzo k’o strijela,
srete ih medo, prijatelj pčela.
-Sumnjiva žurba -medo ih gleda –
možda ste nasli jezero meda?
-Ne, nego maštu golica moju,
zašto jež voli kućicu svoju.
-Kućica, glupost! Moje mi njuške,
svoju bih dao za gnjile kruške.
Za satić meda dat’ ću je svakom!…

više

CAJKE RADODAJKE

Kaj god!
piše: Ivek Milčec

Često puta pitam se kaj se to dogodilo s Lijepom našom da se  gotovo u svakom bircuzu svira istočnjačka, balkanska glazba tj. turbofolk. Zvuci srbonarodnjaka nakon Domovinskoga rata mogli su se ispočetka čuti u mračnim krčmama u rubnim dijelovima većih gradova da bi se polako, videći mogućnost dobre zarade, počeli otvarati veliki narodnjački klubovi kao napr. zagrebačka “Ludnica”, “Fontana”itd.
Ako smo mislili da će nakon četničke agresije na Hrvatsku s naših…

više