događaji, vijesti, najave i aktivnosti Hrvata u Berlinu
O RATNIM HEROJIMA, PRAVDI-NEPRAVDI I POLITIČKOJ MARČAPIJI
piše: Jadran Šantić Šangarelo
Naslov za ovu štoriju bi triba bit jako umno zamišljen i napisan, ma gospemi ja evo želin notat neke od povjesti važne stvari a još nisan odlući kakovi ču naslov ovoj štoriji dat. Dunkve vi koji več duje vrime štijete moje štorije znate bome da su sve bile upakirane u smij i zajebanciju ma ova tega neče jemat. Ja ka niki kroničar ajmo reč volin o svemu dat svoj dil mišljenja pa tako i o ovem, u ča slidi.…
tekst i foto: Nikša Smoje
Split/O kako su neki članovi HDZ-a bili vidoviti! Tamo u mjesecu studenom 2007. godine na kantunu Starčevićeve i Gundulićeve ulice u Splitu postavili su OGROMNI plakat svog šefa, ali ispod skela.
Moja malenkost je tuda prošla i uslikala, a onda se nakon par dana neko pametan sitija pa su ogromni plakat prebacili preko skela. Koristim ovu priliku da sa svima vama podilin ovaj svoj trenutak radosti (smijuljim se gorko ovoj fotografiji već pet punih godina).
Ajme i joj, Splite moj!
Ajme i joj, Hrvatska moja!
EVELIN NOVAK PJEVA ULOGU PAMINE U “ČAROBNOJ FRULI” BERLINSKE STAATSOPER
tekst i foto: Sonja Breljak
Berlin/ Ponovno je, po 224. puta, od premijere 1994. godine, na pozornici berlinske Staatsoper, točnije na privremenoj adresi, radi renoviranja, u Schiller Theatru, oživjela “Čarobna frula” Wolfganga Amadeusa Mozarta. Za ovom tri sata dugom operom iz dva čina, koju je Mozart skladao na samrti 1791. godine a tekst napisao Emanuel Schikaneder, ni danas ne jenjava žeđ publike. Puna dvorana je dočekala glazbenike Staatskapelle Berlin te pjevače Staatsoper. Među njima je na pozornici i naša Evelin Novak u predivnoj ulozi Pamine. Evelin smo prije dvije godine gledali u istoj predstavi u ulozi jedne od tri …
„Ribica“ s područja nekadašnje Elapuhse
foto: Ivo Dorotić
–Pronašli su me dobri ljudi prilikom iskapanja na području Rasotice prije nešto više od 70 godina. Ja sam okamenjena pred više od 70 tisuća godina i kao takvu me više ne možete jesti, već se samo diviti. Inače sam u posjedu obitelji Dorotić, vaših sugrađana iz Berlina. Oni su već više mjeseci u Sumartinu na Braču …beru se masline …al sve mi se čini kako neki od njih već žude za Berlinom. Eh, kad bih mogla barem želje ispunjavati!…
S HODOČAŠĆA U RIM ….III. dio (pročitajte prvi i drugi dio)
piše: Marija Matijašević
foto: Alfred Matijašević
– Četvrti dan
Posjećujemo hram rimskih Bogova, koji je danas hram mučenika – PANTHEON, tu se nalazi i Raffaelov grob. Onda idemo u crkvu sv. Ignacija, koji je bio u ratu ranjen topovskom kuglom. Kako je dugo ležao u bolnici, a bilo mu dosadno, jedino što je tamo bilo za čitati je bila Biblija. Kasnije je rekao, da je to nešto najljepše što mu se u životu dogodilo, pa se obratio i postao velikim kršćanom. Okrenuo se vjeri, a ne ratu. Osnovao je red …
ŽIVA ISTINA
piše: Vjekoslav Krsnik
Nakon euforičnog raspoloženja izazvanog prvim reakcijama na oslobađajuću presudu Gotovini i Markaču trijeznija analiza dalekosežnog značaja ovakve presude razotkriva pogrešnu politiku koju se u Hrvatskoj vodila na svim razinama od trenutka kad je podignuta optužnica protiv hrvatskih generala. Iako je pravorijek o tzv. „udruženom zločinačkom pothvatu” kao političkoj konstrukciji izrečen odbacivanjem pred Tribunalom tek u drugostupanjskom …
VUKOVAR-IME SVETO: OBILJEŽAVANJE OBLJETNICE STRADANJA VUKOVARA
Iz Vukovara za Hrvatski glas Berlin, izvještava: Slavko Žebić
Vukovar je dostojanstveno i veličanstveno obilježio 21. obljetnicu stradanja i žrtve, rijeka štovatelja slila se u Kolonu sjećanja dugu 5,5 kilometara, najdulju do sada s oko 60 tisuća ljudi, jer dok je čelo kolone već ulazilo na Memorijalno groblje posljednji su još izlazili iz dvorišta vukovarske Bolnicu. A tu u Bolnici i započelo je ovonedjeljno događanje, programom „Vukovaru – ime…
| Preuzeto sa portala MOJA PUTOVANJA Napisala: Mirela Tadić  Rekli su da će sjećanja izblijedjeti, ali ova moja pisana su bijelom tintom na bijelom papiru, poput sudbine. Na prvi pogled prazne stranice što čeznu za mračnim slovima i samo dva para očiju znala bi vidjeti fragmente prošlosti urezane ispod površine.Eh, lako bi bilo da je pisano crnom tintom. Mrak je jednostavnije poraziti. Ubaciš tračak svjetla i više nije tako crno. A kako ugasiti svjetlo? Kako zamračiti Sunce? Ono jedno jedino, što me svojom toplinom tjeralo na smijeh. Svojim blještavilom mi je zatvaralo oči |
napisala: Branka Kandić Splavski
Bila sam kuštrava crnokosa djevojčica u bijelim dokoljenicama, što je povazdan, po cijelom vrtu, skupljala prazne puževe kućice, a potom bi ih zakapala među korijenje rascvjetanih grmova perunika u dnu dvorišta.
Tada sam, svim svojim malim srcem, vjerovala da će “ono nešto” što se iz nekoć živih puževa sakrilo i uvuklo u šupljine tih ljuski, da će “to nešto” polako izaći, prijeći i premjestiti se u žilice…
tekst i foto: Martina Budimir
Kutjevo/ Možda se i Vama ova fotografija učini zanimljivom. Po prvi sam put u životu vidjela dvostruku dugu, i to iznad vidikovca u Kutjevu. Ovo je tekst Turističke zajednice Požeško-slavonske županije o vili Vinkomir, prikazanoj na fotografijama: “Područje Vinkomira je vjekovima jedno od najboljih pozicija za uzgoj vinove loze u kutjevačkom kraju.…