Neustart des kroatischen Grossschriftstellers Miroslav Krleža in der deutschen Übersetzungsliteratur
Von Gojko Borić
„Wer ist Miroslav K.?“ So betitelt der bekannte deutsche Slawist und Kroatist Prof. Dr. Reinhard Lauer seinen schmalen Band über den im deutschen Sprachgebiet zu Unrecht wenig bekannten kroatischen Großschriftsteller Miroslav Krleža (1893-1981). Die Ursache für diese mangelnde Beachtung sieht er unter anderem in Krležas schwer auszusprechendem Namen, was eher anekdotisch gemeint ist. Die eigentliche Begründung dürfte eher an der schwierigen Beziehung zu seinen Verlegern in Österreich…

Berlin/ Neplanirano, radi zdravstvenih razloga, provedoh ovu, netom minulu subotnju večer uz tv program umjesto program Slavonske večeri u Hrvatskoj kulturno-umjetničkoj i sportskoj zajednici Berlin. Tako, umjesto tamburica i slavonskih plesova, pogledah i poslušah pjesme Eurosonga 2017.
E, što neće Švabo sve izmisliti! Govorilo se tako kad bi se divilo nekoj tehničkoj napravi.
Turci u Njemačkoj veći su Turci od domaćih Turaka. Vidjelo se to i na ovim izborima kada je više od 60 posto Turaka u Njemačkoj glasovalo ZA veće predsjedničke ovlasti.
Za vrijeme osmanlijskih osvajanja tijekom kojih je naša zemlja bila smanjena na „ostatke ostataka nekad slavnnog hrvatskoga kraljevstva“, izraz jezik bio je istoznačnica za narod: „Turci nalegoše na jazik hrvatski“, ( pop Martinac nakon Krbavske bitke).
Upravo u vrijeme kad su Hrvati slavili pedesetu obljetnicu glasovite „Deklaracije o imenu i položaju hrvatskog književnog jezika“, ( Telegram, 17. ožujka 1967.) skupina političkih vampira, većim dijelom stranaca iz susjednih zemalja i nekoliko domaćih otpadnika i neznalica, pozvala je …
„Pitanje svih pitanja“ ovih dana je svakako Agrokor i treba li država spašavati privatnu kompaniju koja nema ključnu ulogu u ekonomiji i bez koje se svakako može. Poznato je diljem svijeta da država intervenira kad se radi o tzv. strateškim tvrtkama – poput distributera električne energije, plina, vode, drugih energetskih kompanija, telekoma, prijevoznika u javnom prijevozu…
U članku
Što se tiče naših žena u Europi i svijetu, danas nažalost ponovno svjedočimo temeljitom revizionizmu koji ženu ponovno gura sve dublje u okove patrijarhalnog sistema. Žena se nerijetko predstavlja kao objekt.