kolumna povodom…

tekst: Štefica Vanjek
Ovih dana negdje sam onako uz put čula informaciju kako će iduće godine biti popis stanovnika a uz to i popis imovine stanovništva. To i nije neka zanimljiva tema pa se o tome  ne raspravlja do u tančine, kako kažu “od Kulina Bana do današnjih dana“

Vijuge mi odmah proradile, mada su već malo zakržljale, a stalno govorim kako ću početi rješavati križaljke, samo se moram sjetiti da ih i kupim. Eto, već me i križaljke odvukle od bitnog. A tek ove rasprave o masonima, glava mi nabubrila od informacija tko su, …

više

tekst: Marko Jareb

Jedan sveučilišni profesor, sada pokojni, govorio je kako su Hrvati kao narod dosta „menkavi“ te da teško prihvaćaju konstruktivnu kritiku.

Na tragu te izjave postoji i stav jednog Britanca nastanjenog u RH, kako se Hrvati nikad neće promijeniti jer nisu sposobni prihvatiti kritičko mišljenje o bilo čemu, pogotovo ako mu to kritičko mišljenje iznosi neki stranac.…

više

tekst: Marko Jareb

Jedan poznati javni dužnosnik je govorio za svog jednog bliskog suradnika kako mu nije jasno da se netko tako gorljivo zalaže za privatno ozračje u RH, a sa svojom tvrtkom većinom posluje s državom.

Je li tu u pitanju bilo ikakvo pogodovanje? Ima li pogodovanja u RH u tom smislu? Koliko je to problem za pridobivanje stranih investicija u RH?…

više

tekst: Marko Jareb

Jedan poznati, sada pokojni državni poglavar u najavi jedne dokumentarne serije na javnoj televiziji ističe kako treba: „Vidjeti povijesnu zbilju koja je takva da istina nije samo na jednoj strani“.

Svatko piše i govori kako mu paše. Tako je u svim granama društvenoga života.

Jedna srednjoškolska profesorica kaže „da je prije bilo bolje, jer su bili bolji ljudi nego danas“.
Je li to zaista tako trebalo bi pitati one koji su robijali zbog pjevanja „Vile Velebita“?…

više

tekst: Marko Jareb
Ovako mi priča jedan kolega: „Na obrani diplomskog rada sam na dva tri hamer papira napisao ponešto formula i nacrtao nekoliko blok shema iz materije na koju se odnosio sam rad. Te sam hamer papire zalijepio na školsku ploču u učionicu gdje je bila sama obrana rada. Sada vidim kako sam nesvjesno primijenio nešto, danas slično PowerPoint prezentaciji. 

Na polaganju stručnog ispita u eseju sam napisao kako bi sve udžbenike trebalo napisati kroz multimedijske sadržaje. Profesor mi je tada rekao kako se to neće tako skoro dogoditi. Kroz školu za život i to se polako obistinjuje. …

više

 Zašto je važno da roditelji podrže štrajk učitelja

piše: Lada Franić-Glamuzina, prof.  hrvatskoga jezika i književnosti, 29  g. staža, plaća  mi je mizerija, a ljubav prema poučavanju je neizmjerna.

Roditelji i ostali koji ne rade u prosvjeti, moraju znati ovo – učitelji štrajkaju po cijelom svijetu, posebno ove godine štrajkovi učitelja uhvatili su maha.

Zašto?

Krajnji cilj jest privatizacija škola i kvalitetno znanje samo bogatima.

Znači, profit. Roditelji nisu upućeni u ovaj problem i misle da se…

više

piše: Marko Jareb
U RH, nastavnici informatike zarađuju 6000 do 7000, a programeri u gospodarstvu 8000 do 12 000 kuna.

U Švicarskoj nastavnik informatike u srednjoj školi prima 7000, a programer od 9000 do 10 000 eura.

Na svjetskoj razini u informatici su danas najjači Kinezi, potom Amerikanci, Rusi i Indijci.

U Europi se posebno ističu Rumunji i Bugari. Pritom Bugari uopće …

više

Osvrt na novonastali ciklus skulptura ili idejno-reducirano-apstrahirajućih maketa, odnosno, dijelovi bačvi kao inspiracija Ante Karačića

tekst: Zvonko Čulina
Nošen poputbinom životne umjetničke simbioze, njega koji se umjetnički raspjeva uz nju, Ankicu, suprugu i suputnicu, te mnogim susretima s umjetničkim osobnostima, datostima i fenomenima, Ante Karačić ne izbježe proći umjetnički neokrznut, već upijajući sve usputne znakove, simbole i forme, svim zanosom i strašću dotaknu promatrajuće pečate i oblike svoga okružja bilo Iločkog (dunavskog) ili pak iserlohnskog (tako-reći, zapadnog, rajnskog), u svoj svojoj maštovitosti opet realizira svoje učinke, …

više

tekst: Josip Erpačić
Spomenik bez slova?

Da, ima i toga. I vama  odmah na  pamet padnu  nacionalni parkovi. Okupirano Božje djelo koje, eto, ima i  vlasnika i posjetitelje: Plitvice, Paklenica, Kopački rit, Risnjak. Lonjsko polju …..Njihova raznolikost i  raskošna osebujnost  vidljiva je  ne samo iz zrakoplova  već i s putanja satelita.

Oni su narodno bogatstvo i znamenitost koju mnogi žele posjetiti i …

više

test: Ivica Košak
Teoretski princip ne­zdravog nacionalizma ima pogansku i nemoralnu podlogu, jer drži narod temeljem etike i vrhovnim ciljem ljudskog društva; podređuje pojedinca željeznom zakonu kolektivne tiranije: po njemu je narod sam sebi svrhom: poništava jednakost podrijetla i zadnje svrhe ljudi i naroda; uskrsava silu i nasilje i proglašava ih socijalnim pravilima, koja su iznad države (kult starih pogana). To je nazadak, koji nas mora zabrinuti. O društvu, koje se sve više udaljuje od tradi­cionalnih oblika vjerskoga uvjerenja i koje sve više prianja za materijalizam, u tom društvu traži čovjek nesvjesno neku naknadu za vjerski osjećaj, nove oblike kulta, novu vjeru. Neke pojave nacio­nalizma stiče staromu kultu lokalnih i zaštitnih bogova, kojim se kitilo rimsko poganstvo. Domovinu više ne vole, nju obožavaju. Nacionalni su junaci pretvoreni u svece i postavljaju ih na oltar domovine (Ivan Merz: Zdravi i nezdravi nacionalizam, Obnovljeni život, Vol. 5. No. 6. Studeni 1924.) [1]
…

više