događaji, vijesti, najave i aktivnosti Hrvata u Berlinu
tekst: Marko Jareb
Jedan poznati, sada pokojni državni poglavar u najavi jedne dokumentarne serije na javnoj televiziji ističe kako treba: „Vidjeti povijesnu zbilju koja je takva da istina nije samo na jednoj strani“.
Svatko piše i govori kako mu paše. Tako je u svim granama društvenoga života.
Jedna srednjoškolska profesorica kaže „da je prije bilo bolje, jer su bili bolji ljudi nego danas“.
Je li to zaista tako trebalo bi pitati one koji su robijali zbog pjevanja „Vile Velebita“?…
tekst: Marko Jareb
Ovako mi priča jedan kolega: „Na obrani diplomskog rada sam na dva tri hamer papira napisao ponešto formula i nacrtao nekoliko blok shema iz materije na koju se odnosio sam rad. Te sam hamer papire zalijepio na školsku ploču u učionicu gdje je bila sama obrana rada. Sada vidim kako sam nesvjesno primijenio nešto, danas slično PowerPoint prezentaciji.
Na polaganju stručnog ispita u eseju sam napisao kako bi sve udžbenike trebalo napisati kroz multimedijske sadržaje. Profesor mi je tada rekao kako se to neće tako skoro dogoditi. Kroz školu za život i to se polako obistinjuje. …
Zašto je važno da roditelji podrže štrajk učitelja
piše: Lada Franić-Glamuzina, prof. hrvatskoga jezika i književnosti, 29 g. staža, plaća mi je mizerija, a ljubav prema poučavanju je neizmjerna.
Roditelji i ostali koji ne rade u prosvjeti, moraju znati ovo – učitelji štrajkaju po cijelom svijetu, posebno ove godine štrajkovi učitelja uhvatili su maha.
Zašto?
Krajnji cilj jest privatizacija škola i kvalitetno znanje samo bogatima.
Znači, profit. Roditelji nisu upućeni u ovaj problem i misle da se…
piše: Marko Jareb
U RH, nastavnici informatike zarađuju 6000 do 7000, a programeri u gospodarstvu 8000 do 12 000 kuna.
U Švicarskoj nastavnik informatike u srednjoj školi prima 7000, a programer od 9000 do 10 000 eura.
Na svjetskoj razini u informatici su danas najjači Kinezi, potom Amerikanci, Rusi i Indijci.
U Europi se posebno ističu Rumunji i Bugari. Pritom Bugari uopće …
Osvrt na novonastali ciklus skulptura ili idejno-reducirano-apstrahirajućih maketa, odnosno, dijelovi bačvi kao inspiracija Ante Karačića
tekst: Zvonko Čulina
Nošen poputbinom životne umjetničke simbioze, njega koji se umjetnički raspjeva uz nju, Ankicu, suprugu i suputnicu, te mnogim susretima s umjetničkim osobnostima, datostima i fenomenima, Ante Karačić ne izbježe proći umjetnički neokrznut, već upijajući sve usputne znakove, simbole i forme, svim zanosom i strašću dotaknu promatrajuće pečate i oblike svoga okružja bilo Iločkog (dunavskog) ili pak iserlohnskog (tako-reći, zapadnog, rajnskog), u svoj svojoj maštovitosti opet realizira svoje učinke, …
tekst: Josip Erpačić
Spomenik bez slova?
Da, ima i toga. I vama odmah na pamet padnu nacionalni parkovi. Okupirano Božje djelo koje, eto, ima i vlasnika i posjetitelje: Plitvice, Paklenica, Kopački rit, Risnjak. Lonjsko polju …..Njihova raznolikost i raskošna osebujnost vidljiva je ne samo iz zrakoplova već i s putanja satelita.
Oni su narodno bogatstvo i znamenitost koju mnogi žele posjetiti i …
test: Ivica Košak
Teoretski princip nezdravog nacionalizma ima pogansku i nemoralnu podlogu, jer drži narod temeljem etike i vrhovnim ciljem ljudskog društva; podređuje pojedinca željeznom zakonu kolektivne tiranije: po njemu je narod sam sebi svrhom: poništava jednakost podrijetla i zadnje svrhe ljudi i naroda; uskrsava silu i nasilje i proglašava ih socijalnim pravilima, koja su iznad države (kult starih pogana). To je nazadak, koji nas mora zabrinuti. O društvu, koje se sve više udaljuje od tradicionalnih oblika vjerskoga uvjerenja i koje sve više prianja za materijalizam, u tom društvu traži čovjek nesvjesno neku naknadu za vjerski osjećaj, nove oblike kulta, novu vjeru. Neke pojave nacionalizma stiče staromu kultu lokalnih i zaštitnih bogova, kojim se kitilo rimsko poganstvo. Domovinu više ne vole, nju obožavaju. Nacionalni su junaci pretvoreni u svece i postavljaju ih na oltar domovine (Ivan Merz: Zdravi i nezdravi nacionalizam, Obnovljeni život, Vol. 5. No. 6. Studeni 1924.) [1]
…
tekst: Marko Jareb
Otkup neke knjige od nekog autora za knjižnice, za svakog autora nije isti.
Surfajući internetom može se pronaći kako je nekom autoru u nekoj knjižnici otkupljeno šezdeset istih knjiga, nekom drugom autoru u istoj knjižnici trideset istih knjiga, a nekom trećem autoru samo jedna ista knjiga, također u istoj knjižnici.
Je li za broj otkupa knjiga od strane knjižnica zaslužan samo izdavač same knjige?…
tekst: Marko Jareb
Istraživanjima je utvrđeno kako je 24 posto građana u RH kroz protekli kvartal kupilo barem jednu knjigu. Tako je otprilike bilo i prije godinu dana.
Također su istraživanja potvrdila kako 40 posto građana u RH u protekloj godini nije pročitalo ni jednu knjigu.
Kao i za sve u životu tako se i navike za čitanje knjiga stvaraju od malih nogu. Oni koji su čitali lektire u školi, čitaju i kasnije kroz ostale životne periode.…
tekst: Marko Jareb
Jedan Oskarovac govori kako je isprazan život među glumcima. Svatko priča svoju priču i promovira sebe.
Koliko je to zbog toga što se tu radi samo o glumcima? Je li tako i u svakodnevnom životu običnog puka? Ima li ih koji su odglumili i svoj radni staž? Koliko je takvih?
Jedan pokojni sveučilišni profesor je sa svoje katedre tijekom svojih predavanja studentima pričao kako se pred njima osjeća …