kolumna povodom…

Osvrt na novonastali ciklus skulptura ili idejno-reducirano-apstrahirajućih maketa, odnosno, dijelovi bačvi kao inspiracija Ante Karačića

tekst: Zvonko Čulina
Nošen poputbinom životne umjetničke simbioze, njega koji se umjetnički raspjeva uz nju, Ankicu, suprugu i suputnicu, te mnogim susretima s umjetničkim osobnostima, datostima i fenomenima, Ante Karačić ne izbježe proći umjetnički neokrznut, već upijajući sve usputne znakove, simbole i forme, svim zanosom i strašću dotaknu promatrajuće pečate i oblike svoga okružja bilo Iločkog (dunavskog) ili pak iserlohnskog (tako-reći, zapadnog, rajnskog), u svoj svojoj maštovitosti opet realizira svoje učinke, …

više

tekst: Josip Erpačić
Spomenik bez slova?

Da, ima i toga. I vama  odmah na  pamet padnu  nacionalni parkovi. Okupirano Božje djelo koje, eto, ima i  vlasnika i posjetitelje: Plitvice, Paklenica, Kopački rit, Risnjak. Lonjsko polju …..Njihova raznolikost i  raskošna osebujnost  vidljiva je  ne samo iz zrakoplova  već i s putanja satelita.

Oni su narodno bogatstvo i znamenitost koju mnogi žele posjetiti i …

više

test: Ivica Košak
Teoretski princip ne­zdravog nacionalizma ima pogansku i nemoralnu podlogu, jer drži narod temeljem etike i vrhovnim ciljem ljudskog društva; podređuje pojedinca željeznom zakonu kolektivne tiranije: po njemu je narod sam sebi svrhom: poništava jednakost podrijetla i zadnje svrhe ljudi i naroda; uskrsava silu i nasilje i proglašava ih socijalnim pravilima, koja su iznad države (kult starih pogana). To je nazadak, koji nas mora zabrinuti. O društvu, koje se sve više udaljuje od tradi­cionalnih oblika vjerskoga uvjerenja i koje sve više prianja za materijalizam, u tom društvu traži čovjek nesvjesno neku naknadu za vjerski osjećaj, nove oblike kulta, novu vjeru. Neke pojave nacio­nalizma stiče staromu kultu lokalnih i zaštitnih bogova, kojim se kitilo rimsko poganstvo. Domovinu više ne vole, nju obožavaju. Nacionalni su junaci pretvoreni u svece i postavljaju ih na oltar domovine (Ivan Merz: Zdravi i nezdravi nacionalizam, Obnovljeni život, Vol. 5. No. 6. Studeni 1924.) [1]
…

više

tekst: Marko Jareb
Otkup neke knjige od nekog autora za knjižnice, za svakog autora nije isti.

Surfajući internetom može se pronaći kako je nekom autoru u nekoj knjižnici otkupljeno šezdeset istih knjiga, nekom drugom autoru u istoj knjižnici trideset istih knjiga, a nekom trećem autoru samo jedna ista knjiga, također u istoj knjižnici.

Je li za broj otkupa knjiga od strane knjižnica zaslužan samo izdavač same knjige?…

više

tekst: Marko Jareb
Istraživanjima je utvrđeno kako je 24 posto građana u RH kroz protekli kvartal kupilo barem jednu knjigu. Tako je otprilike bilo i prije godinu dana.

Također su istraživanja potvrdila kako 40 posto građana u RH u protekloj godini nije pročitalo ni jednu knjigu.

Kao i za sve u životu tako se i navike za čitanje knjiga stvaraju od malih nogu. Oni koji su čitali lektire u školi, čitaju i kasnije kroz ostale životne periode.…

više

tekst: Marko Jareb

Jedan Oskarovac govori kako je isprazan život među glumcima. Svatko priča svoju priču i promovira sebe.

Koliko je to zbog toga što se tu radi samo o glumcima? Je li tako i u svakodnevnom životu običnog puka? Ima li ih koji su odglumili i svoj radni staž? Koliko je takvih?

Jedan pokojni sveučilišni profesor je sa svoje katedre tijekom svojih predavanja studentima pričao kako se pred njima osjeća …

više

tekst: Marko Jareb
Jedna sveučilišna profesorica u mirovini iznosi ovakvo stajalište:

„Jesmo li se konačno probudili iz letargije? Jesu li konačno i mladi i oni malo stariji shvatili da nitko neće učiniti ovaj svijet ljepšim, zdravijim, tolerantnijim, suosjećajnijim ako se i sami ne uhvate toga posla. Čekati da naši političari, zbog svoje savjesti, počnu uistinu djelovati za opće dobro, da počnu razmišljati o boljitku svih građana, ali i održivosti života na planetu Zemlja, uistinu je naivno.“…

više

tekst: Marko Jareb
Istraživanjima je utvrđeno kako mlađi od dvadeset godina u RH čitaju vrlo malo. Pogotovo ne gledaju TV vijesti te ih ne prate ni iz dnevnih tiskovina.

Zašto je to tako?

Je li im nametnuta literatura iz lektire izgradila takav odnos spram medija? Što bi ih moglo potaknuti na veću povezanost s istima?…

više

tekst: Marko Jareb
Jedan nakladnik iz RH ističe kako im je izdavački plan krcat za ovu godinu kao i za prvi kvartal 2020. godine.

Tko čita i tko kupuje te knjige koje je izdao do sada i koje će izdati u budućnosti taj nakladnik?
Koliko ih kupuju građani u RH?
Je li ih kupuju samo knjižnice u RH?

Čijim ih novcem kupuju?…

više

piše: Marko Jareb
– Dosadilo mi se dizati svako jutro rano i biti u školi do četrnaest sati, želio bih se malo odmoriti i doći sebi, govori naglas netko u prolazu.

Čuje se dalje, u prolazu, nečiji komentar: – Kako ćeš moći onda izdržati kad počneš raditi svaki dan od sedam do sedam?

Na to će naglas netko  drugi, u prolazu kako će on raditi od dvanaest do podne.

Potom se čuje komentar, u prolazu: -Ali, u „Mate Dangube“ od dvanaest do podne.…

više